Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je u Hrvatskom saboru kako je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, onoga koje bi imalo svako dijete, "sigurno sljedeći korak"
“Ovo je samo jedan korak, cilj nam je unaprjeđivanje sustava, to
je sigurno sljedeći korak”, odgovorila je Josić HDZ-ovu
Tomislavu Okroši koji je pitao planira li se u
budućnosti doplatkom obuhvatiti svu djecu.
Državna tajnica je to rekla u raspravi o izmjenama Zakona o
doplatku za djecu kojim bi se u idućoj godini, u odnosu na
prošlu, udvostručio broj korisnika tog doplatka i broj obuhvaćene
djece bio bi 271.000 korisnika, odnosno 511.000 djece.
HDZ-ovi zastupnici redom hvale te zakonske izmjene, tvrde da one
podržavaju demografske mjere i pronatalitetnu politiku, oporbeni
poručuju da neće biti protiv izmjena, ali da se moglo bolje, te
da su nove vladine mjere usko povezane sa skorim izborima.
Izostale su dugoročno održive demografske mjere, kaže
Davorko Vidović (SD), i dodaje da se ni nakon
povećanja broja korisnika i obuhvaćene djece nećemo približiti
brojci iz 2001., kada je dječji doplatak primalo 630 tisuća
djece. To se ne može dogoditi i jer djece, naprosto, više
nema, kazao je.
Glasovac: Često doplatak služi podmirenju osnovnih
životnih troškova
Sabina Glasovac (SDP) podsjeća da je smisao
dječjeg doplatka potpora uzdržavanju i odgoju djece, no da u
velikom broju slučajeva on služi za podmirene osnovnih životnih
troškova. Treba razmišljati da dječji doplatak prestane biti
socijalna kategorija, da postane pravo djeteta, kazala je,
ističući kako nije logično da je pronatalitetni dodatak samo za
3. i 4. dijete, ne i za svako sljedeće, piše Index.hr
Treće i četvrto dijete se, na žalost, kod nas ne rađa, dodaje
Davor Dretar (DP) i također primjećuje kako se u
zakonu ne spominju obitelji s petero, šestero i više djece.
Na uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka koji bi do 18. godine
primalo svako dijete koje je rođeno i živi u Hrvatskoj, poziva
Damir Bajs (Fokus). Na osnovi iskustava
Njemačke, Mađarske treba uvesti takav doplatak, a koliki bi bio,
ovisilo bi o financijskoj moći države.
Predviđeni iznosi dječjeg doplatka ne zadovoljavaju
Karolinu Vidović Krišto (OiP). Obitelj s troje
djece, koja zarađuje 880 eura, dobit će 165 eura doplatka, 55 po
djetetu, u Poljskoj svako dijete ima pravo na 115 eura, u
Njemačkoj do 250 eura do 18. godine, kazala je.
Miletić (Most): Tresla se brda, rodio se miš
“Tresla se brda, rodio se miš”, tim je riječima zakon opisao
Marin Miletić (Most), zamjerajući vladi što je
propustila priliku da napravi dubinske promjene i odlučila se za
kozmetičke.
Ističe i Mostov prijedlog po kojem bi se dječji doplatak
povećavao s brojem djece, za prvo bi iznosio 100 eura, za drugo
120, treće 150, za četvrto 180 eura. Naš pristup je jednostavniji
i socijalno prihvatljiviji, on je strateški pristup demografskoj
revitalizaciji države, kaže Miletić, piše Index.hr
Možemo! predlaže da se dječji doplatak na godišnjoj razini
usklađuje s troškovima života, a što sada nije slučaj. Predlažemo
i da se, kod utvrđivanja cenzusa, troškovi stanovanja oduzmu od
ukupnog dohotka obitelji, kaže Jelena Miloš.
Izmjene Zakona o doplatku za djecu stupit će na snagu 1. ožujka
2024., njima će se dohodovni cenzus povećati sa 70 na 140 posto
proračunske osnovice, a umjesto tri, bit će pet cenzusnih grupa.
Izmjenama će se povećati svota doplatka za djecu, od 30 do 60
eura, a pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje
66 eura.