Na godišnjoj razini prehrana (oko 100 kategorija u košarici) skuplja je 18%, a od početka godine do kraja rujna 17%
Napokon su vidljive naznake usporavanja inflacije. Unatoč
dvoznamenkastom rastu cijena, potrošnja blago raste,
što daje razloga za optimizam – i kad je riječ o otpornosti
hrvatske maloprodaje i, što je još važnije, kupovne moći građana,
tvrdi se u analizi koju je za magazin Ja Trgovac izradila
agencija NielsenIQ, piše Večernji list.
Ivan Junaković, voditelj razvoja poslovanja za
srednju i istočnu Europu, kaže kako smo u devet mjeseci ove
godine robu široke potrošnje plaćali 16% više nego u istom
razdoblju lanjske godine (rast cijena bio je znatno viši krajem
prošle i početkom ove godine). Ukupni financijski rezultat
hrvatske maloprodaje je plus 17,5 posto, dok je konzumacija,
odnosno količinska prodaja, veća 1,5% nego u istom razdoblju
lani. Najviše je poskupjelo zamrznuto povrće, 40%, slijede
jaja s 38%. Šećer je skuplji 33%, sladoledi 30, čips 29, sredstva
za strojno pranje posuđa 28, omekšivači 27, keksi 26%…, podaci
su procjene maloprodajnog tržišta (s diskonterima i drogerijama,
ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez
ugostiteljstva) za oko 150 kategorija u razdoblju za prehranu i
neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne)
kategorije poput cigareta te svježeg voća i povrća.
Povoljnije alternative
Na godišnjoj je razini prehrana (oko 100 kategorija u
košarici) skuplja 18%, a od početka godine do kraja rujna 17%.
Trgovačke robne marke (TRM) na godišnjoj su razini skuplje 16%,
uz količinski pad od 2%, dok su brendovi skuplji 18%, uz
količinski rast prodaje od 4%. Neprehrana (oko 50 promatranih
kategorija) u zadnjih godinu dana raste 17,5%, a od početka
godine 18%. Količinska prodaja u oba slučaja veća je 1%, a cijene
od početka godine 17%. I ovdje su TRM od početka godine
vrijednosno rasle u manjoj mjeri od brendova (17% TRM, a 19%
brendovi), dobrim dijelom i zbog manjeg rasta cijena (TRM od
početka godine prosječno 13%, a brendovi 21%).
Logično je, naime, da se, kad cijene rastu,
okrećemo povoljnijim alternativama, čemu svjedočimo već neko
vrijeme. No trgovačke robne marke i dalje ne rastu više od
brendova, čak i malo sporije, tvrdi Junaković, tako da im se
ukupni udio u prodaji s 22% smanjio na 21,5%. Popis onoga što
nije poskupjelo vrlo je kratak – tek vlažni toaletni papir ima
istu cijenu, dok je mlijeku i sredstvima za depilaciju prosječna
cijena viša tek oko 2%. Pojeftinjenja se bilježe kod ulja – u
prosjeku za 15% – te brašna za 7%.
– Najvećih 10 kategorija imaju slične pokazatelje – uz prosječno
14% veće cijene (u rasponu od +10% do +20%, uz iznimku mlijeka),
ostvaruju prosječno 1,5% količinskog rasta, što rezultira
15,5% većom financijskom realizacijom. Ipak, ne raste
konzumacija svima – od početka godine pada potrošnja piva,
salama, kava i gaziranih pića (posljednjima su cijene više 20%).
Narednih 10 kategorija, gdje se nalaze vina, sladoledi, keksi,
čokolade, konzervirano i ukiseljeno povrće, ulja, vrhnja, čips, u
prosjeku su poskupjele više (prosječno 17%) i imale u
konačnici neznatan pad konzumacije. Rastom cijena iznad
20% ističu se sladoledi, čips, keksi, čokoladni prutići,
konzervirano i ukiseljeno povrće te vrhnja – uz iznimku prutića,
svi s padom konzumacije – objašnjava Junaković.
Rast cijena viši od od 20% nalazimo kod bombona, hrane za pse i
mačke, vafla, mliječnih deserata, tjestenine, slanine i pancete,
ekstrudiranog snacka i krekera… No konzumacija slanine i
pancete te ekstrudiranog snacka rasla je 4%, a vafla i mliječnih
deserata čak 7%.
Prodaja repelenata rasla 40%
Najvećih 10 kategorija u neprehrani imaju slične pokazatelje – uz
prosječno 15% veće cijene (u rasponu od +8 do +27%) ostvaruju oko
2% količinskog rasta, što rezultira 17% većom financijskom
realizacijom. Kategorije s rastom prosječnih cijena iznad 20%
ujedno su i kategorije koje bilježe pad količinske prodaje –
deterdženti za pranje rublja, omekšivači i kuhinjski papirnati
ručnici. S druge strane, čak 29% rasla je prodaja vlažnog
toaletnog papira, 35% regeneratora i maski za kosu (unatoč 21%
većim cijenama) te 30% proizvoda za njegu usana (i uz
poskupljenja od 12%). Godina pogodna za komarce i druge “dosadne”
kukce rezultirala je i 17% većom potrošnjom insekticida i
repelenata, što uz 25% više cijene rezultira rastom prodaje većim
od 40%, navodi Večernji list.