U organizaciji Hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj, 11. studenoga u Velikoj Kaniži održana je tradicionalna svečanost u čast Dana Hrvata u Mađarskoj
Svečanost je započela slavljenjem svete mise u
ckrvi Presvetog Srca Isusova, koju je služio župnik
Župe sv. Leonarda u Goričanu Josip Drvoderić , nakon
čega je uslijedilo otvorenje izložbe s tradicijskim
eksponatima Tu pre naši stari Muri i prigodnim
programom pod naslovom Naš KAJ ne damo za nikaj u
Centru za kulturu Sandor Hevesi.
Središnji dio svečanosti bila je dodjela odličja najzaslužnijim
pojedincima, institucijama i udrugama na polju znanosti,
obrazovanja, kulture i medija.
Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promicanju
hrvatske baštine, kulture i obrazovanja, te očuvanja hrvatskog
jezika i identiteta, u ime predsjednika Republike Hrvatske
Zorana Milanovića, ravnateljici
HOŠIG-a Ani Gojtan uručio je
veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić.
Dobitnici nagrada HDS-a i SHM-a su: Stjepan
Blažetin, Marija Kanižai Prosenjak, Jozo Szávai, Marija
Patarčić-Kubatov, Irenka Gurdan-Kraner, Hrvatski pjevački zbor
Velika Kaniža, Mješoviti zbor
Harkanj, te Hrvatska redakcija MTV-a.
Prisustvo brojnih visokih dužnosnika Republike Hrvatske i
Mađarske svjedoče o ugledu naših ljudi u toj susjednoj zemlji te
su se ove godine Danu Hrvata odazvali: veleposlanik Republike
Hrvatske u Mađarskoj dr. sc. Mladen
Andrlić sa suradnicima, generalni
konzul Drago Horvat sa suradnicima, te
počasni konzul Attila Kos, zatim zamjenik
direktora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan
Republike Hrvatske Dario
Magdić i Dubravka Severinski,
načelnica Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu pri Središnjem
državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo
Marić i voditeljica Službe za iseljenike u
Matici Lana Šaš, gradonačelnik Velike
Kaniže László Balogh, Csaba
Bene, zamjenik Skupštine Zalske županije, mađarski i
hrvatski zastupnici u parlamentu te zemlje, a ispred Međimurske
županije svečanosti je nazočila pročelnica Upravnog odjela
za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicijama
dr. sc. Anita Perešin.
KULTURA I JEZIK OSOVINA IDENTITETA
Predstavnici Međimurske županije uvijek su dragi gosti
pomurskim Hrvatima jer je riječ o prijateljstvu i sponi
koja se njeguje desetljećima te osnažuje zajedničkim projektima
na brojnim područjima. Kultura i materinji jezik osovina su
identiteta i pomurskim Hrvatima, a u Međimurskoj županiji imaju
predanog saveznika u njegovanju domaće riječi i nasljeđa svoje
domovine.
Dosad je proveden čitav niz zajedničkih projekata u ovom
pograničnom području, poput postavljanja dvojezičnih ploča s
nazivima mjesta, ustanova i ulica te zajedničkih manifestacija
kojima se njeguje baština hrvatskoga naroda, a Međimurska
županija sufinancirala je i kupnju narodnih nošnji u kojima su
nastupali članovi kulturno-umjetničkih društava, na čemu su
izrazili posebnu zahvalnost.
Koliko je očuvanje materinjeg jezika u fokusu interesa pomurskih
Hrvata, svjedoči svaka nova generacija u tamošnjim osnovnim
školama koja tečno govori svoj jezik, čemu su tijekom scenskih
točki učenika u prigodnom programa svjedočili prisutni.
I programu su sudjelovali pjevački zborovi pomurskih naselja,
plesna skupina KUD-a Sumarton, učenici Osnovne škole “Katarina
Zrinski” iz Serdahela, učenici Osnovne škole “Nikola Zrinski” iz
Kerestura, TS Stoboš, TS Mužikaj, TS Pomurske žice, zatim
glazbenici Laura Proszenyák (flauta), Gábor Szalai (klavir)
Bálint Horváth (tambura), recitatori Katica
Lukač Brodač, Marija Kanižai
Prosenjak, Veronika Kapuvári, glumci
amateri Biserka Kiš, Marija
Vargović, Fanni Németh,
Erik Hegedüs i scenaristica programa dr.
Erika Rac.
Izložbu Tu pre naši stari Muri otvorila je ravnateljica
Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda Stipan
Blažetin Zorica Prosenjak Matola. Autorice postava
su Jelica Mihović Adam, Marija Kanižai
Prosenjak, Katica Salai, Marica Cziczeli-Cseke i
Marica Tišler.
Predanost prosvjetnih djelatnika iz redova pomurskih Hrvata, kao
i djelatnica i djelatnika u kulturi, odavno su primjer kako se
nacionalni identitet čuva znanjem i entuzijastičnim radom.