Skup je okupio tridesetak znanstvenika – pretežito iz područja etnologije, ali i historije, povijesti umjetnosti i drugih znanstvenih disciplina
Ovog tjedna, od 9. do 11. studenoga, Međimurje je bilo domaćin
prvoga međunarodnoga znanstvenog skupa naslovljenog
“Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave”. Održan
u organizaciji Centra za istraživanje Međimurja, Ogranka Matice
hrvatske u Čakovcu i Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, a
u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec i Turističkom zajednicom
Međimurske županije, ovaj je skup okupio tridesetak znanstvenika
– pretežito iz područja etnologije, ali i historije, povijesti
umjetnosti i drugih znanstvenih disciplina – iz Hrvatske i
okolnih zemalja.
Prvog dana, 9. studenoga, skup je održan u Centru za kulturu
“Rudar” u Murskom Središću, gdje ga je, nakon pozdravnih govora
organizatora, plenarnim predavanjem o regionalnim pristupima
očuvanju žive tradicije u Hrvatskoj otvorila Mirela
Hrovatin, izaslanica Ministarstva medija i kulture RH.
Uslijedila su tri bloka predavanja na kojima su redom svoja
izlaganja održali: Tvrtko Zebec o
vuzmeno-ivanjskim kolima u kajkavskom podneblju, Antonio
Grgić o kolu kao primjeru proto-arhitekture,
Adela Pukl o spolnoj strukturi tradicionalnih
fašničkih skupina u Sloveniji, Nena Židov o
uplivu politike u zaštitu nematerijalnih dobara na primjeru
tradicionalnoga pohoda Djeda Mraza, Anja Jerin o
motivima pojedinaca i skupina glede upisa u Registar
nematerijalne kulturne baštine, Tajana Štefok o
priločkom klecinprotu kao kulinarskoj posebnosti, Sandra
Mikac o starim rukopisnim kuharicama, Jasminka
Prstec o širenju vještine izrade lepoglavske čipke među
učenicima te, na kraju dana, Vladimir Legac o
opisima kumstva i uzgoja lana u okolici Ivanca prema rukopisu
Ivana Dolenca.
Drugog dana, 10. studenoga, skup se preselio u multimedijalnu
dvoranu “Riznice Međimurja” u Starom gradu u Čakovcu, gdje je
otvoren obraćanjem ravnateljice Muzeja Međimurja Čakovec
Maše Hrustek Sobočan te pročelnice Upravnog
odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije
Nives Kolarić Strah.
Uslijedio je novi niz izlaganja u kojem su redom nastupili:
Ivana Orlić, koja je predstavila djelovanje
Centra za nematerijalnu kulturu Istre, Klementina
Batina, koja je okupljene upoznala s izazovima
upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom Bistre, na što se
svojim izlaganjem o uporabi društvenih medija kao sredstva
popularizacije baštine nadovezala i Lina Malek.
Nakon toga Saša Srećković problematizirao je
potrebu za sustavnim etičkim pristupom u zaštiti nematerijalne
baštine, a Olga Orlić izazove 21. stoljeća u
procesima baštinizacije. Na primjeru nedelišćanskih cekera te je
izazove prikazala Janja Kovač. Uslijedila su
izlaganja Krunoslava Mikulana o motivskom
spektru pučkih fantastičnih priča iz Međimurja, Zorana
Turka o tri primjera ispreplitanja mita i
historiografije te Petra Feletara o fljojsarenju
kao tradicijskom obrtu vezanom uz Dravu.
U posljednja dva bloka izlaganja svoje su radove izložili
Mojca Ramšak, posvećena istraživanju mirisa kao
nematerijalne kulturne baštine, Đuro Blažeka,
govoreći o procesu pretvaranja sirove građe s terena u znanstveni
rječnik, Esmeralda Agolli o dokumentiranju
rituala vezanih uz smrt i pogreb u ruralnoj Albaniji. Službeni
dio skupa završen je izlaganjem Zrinke Novak o
kanonskim vizitacijama kao izvorima za istraživače nematerijalne
baštine, odnosno Leje Šprajc o dilemama pristupa
Florijanu Andrašecu kao pjesniku.
Trećeg dana, 11. studenoga, za sudionike skupa i članove
organizacijskog odbora organiziran je izlet gornjem Međimurju.
Nakon upoznavanja sa sakralnom baštinom ovog kraja u crkvi sv.
Jeronima u Štrigovi, s poviješću rudarenja na području Međimurja
posjetitelji su upoznati u Spomen-domu rudarstva “Cimper” u
Murskom Središću. Druženje je završilo prisustvovanjem krštenju
mošta, kao aktualnom primjeru nematerijalne kulturne baštine, te
šetnjom uz obale rijeke Mure.