30 GODINA

SVETI MARTIN NA MURI ‘Imamo dosta sunčanih sati i možemo imati solarne elektrane i vjetroelektrane’

Stigla je proslava Martinja, najvažniji blagdana u Općini Sveti Martin na Muri kad se slavi svetac zaštitnik Općine, sveti Martin biskup

Najsjevernija općina u Hrvatskoj obilježila je svoju 30.
obljetnicu postojanja i to svečanom sjednicom Općinskog vijeća u
petak, 10. studenog, dok će centralna proslava Martinja biti
upriličena u subotu, 11. studenog.

Proslava će započeti svetom misom u župnoj crkvi te
blagoslovom vina, a nakon toga održati će se misno slavlje na
otvorenom koje će predvoditi varaždinski biskup Bože
Radoš
. Biskup će posvetiti i novoobnovljeni župni dvor,
a nakon mise dijeliti će se pečena guska i kesteni.

>> FOTO/VIDEO Unatoč tmurnom vremenu, održana je Svetomartinska Gulašijada i obilježeno je Martinje

Ono što će zasigurno privući najviše posjetitelja biti će
tradicionalno natjecanje u kuhanju vinskog gulaša  i sajam
proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kod skelarske
kuće. Za kuhanje gulaša prijavilo se više od šezdeset ekipa, a
proizvode će izložiti tridesetak OPG-ova. 

Povodom 30. obljetnice razgovarali smo s načelnikom Općine
Martinom Sršom koji se osvrnuo na planove za
proslavu, ali i na planove za razvoj Općine:

– Ove godine slavimo trideset godina od osnutka i moramo se
prisjetit svih onih koji su sudjelovali u stvaranju Općine. Zbog
toga ćemo podijeliti malo više priznanja i zahvalnica, a prvi
puta u povijesti proglasit ćemo i počasnog građana Općine. To će
biti dugogodišnji načelnik Franjo Makovec koji
je u šest mandata na čelu Općine udario temelje za razvoj brojnih
projekata, doznajemo od načelnika.

Zelena oaza

A projekti budućnosti okrenuti su prema razvoju zelenog i
održivog turizma s naglaskom na energiju Sunca i vjetra.

– Posljednjih godina svjedočimo energetskoj krizi te znamo koliko
je bitno da budemo energetski neovisni. Porast cijena energenata
pogađa domaćinstva i moramo poticati ulaganja u zelene izvore
energije. Imamo dosta sunčanih sati i možemo imati solarne
elektrane, ali i vjetroelektrane. Tako ćemo postati zelena oaza,
smanjiti otisak CO2 i ostaviti prirodu sačuvanu za iduće
generacije, napominje M. Srša te dodaje da očuvana priroda
privlači i veći broj turista koji žele aktivni odmor. Zbog toga
se planiraju izgradnje novih biciklističkih staza, i to od
Lapšina do Čestijanca te od Toplica Sveti Martin do Železne
gore. 

Planovi za muzej

Uz razvoj zelenog turizma, Općina ima mogućnosti i za razvoj
turizma temeljenog na povijesti, pa su i tu pokrenuti neki novi
projekti:

– Znamo da su na području općine od 1. do 4 stoljeća boravili
Rimljani te da je na područje općine jedno od bogatijih rimskih
nalazišta. Pronađeni predmeti su pohranjeni u Muzeju Međimurja
Čakovca s kojim smo kontaktirali kako bi se dio toga vratio u
Sveti Martin na Muri. Za to prvo moramo stvoriti uvjete, a muzej
bi mogli urediti u domu kulture. Taj projekt je trenutačno
prijavljen na natječaj Ministarstva kulture, jer da bi sve
završili nam treba još 1,5 do 2 milijuna eura, a to ne možemo
sami isfinancirati, ističe Martin Srša. S ciljem promocije rimske
kulture ove godine pokrenut je i festival “Halicanum fest” koji
je dobro prihvaćen od posjetitelja, i želja je da postane
višednevni događaj.

Gospodarstvo

Načelnik se osvrnuo i na gospodarstvo, točnije na dva kotača
zamašnjaka bitna za razvoj općine, a to su gospodarska zona i
Terme Sveti Martin. 

– U gospodarskoj zoni je zaposleno petstotinjak radnika, ne samo
iz naše općine nego i iz drugih sredina, čime smo iz sredine koja
izvozi radnu snagu postali uvoznici radne snage.Terme Sveti
Martin su pak zaslužne za razvoj turizma. Po rezultatima broja
dolazaka i noćenja smo dostigli pretpandemijsku 2019. godinu, ali
uz bolje financijske rezultate za čak 28 posto ističe načelnik.

Razvoj prate i neki problemi, a posljednji mjeseci bili su
posebno izazovni pa M. Srša ističe:

– Imali smo poplave u svibnju i kolovozu gdje smo pretrpjeli
velike štete na putevima uz rijeku Muru, ali i na komunalnoj
infrastrukturi u brežnom dijelu. To smo uglavnom uspjeli
sanirati, velikim dijelom uz pomoć Hrvatskih voda koje su nam
očistile oborinske jarke uz ceste. Kao općina smo sve zacijevili
i za jedno određeno razdoblje imamo sigurnost da će oborinska
voda ići po jarcima. Jedna poplava je bila povijesna ali
zahvaljujući nasipima štete su bile minimalne, ipak na kraju
zadovoljno zaključuje načelnik uz napomenu da će se izgraditi i
novi nasipi gdje treba pa da svi u općini mogu mirno
spavati. 

*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3576

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije