Do kraja godine izradit će se popis "kritičnih lijekova", što će biti prvi korak u analizi lanca opskrbe
Pandemija korone suočila je Europu s nizom problema proizašlih iz
činjenice da je “stara dama” desetljećima zdušno radila na
urušavanju vlastite farmaceutske industrije oslanjajući se,
poglavito kad je riječ o sirovinama, na Aziju. Koliko je to bilo
kratkovidno pokazale su sve češće nestašice lijekova u zemljama
EU, čak i onih osnovnih poput antibiotika.
Ne bi li se smanjila šteta i osigurala opskrba te izbjegle
nestašice, Europska komisija donijela je i nedavno niz mjera pa
su tako primjerice HERA (povjerenstvo za pripravnost i odgovor na
zdravstvene krize) i EMA (Europska agencija za lijekove) utvrdili
koji su to ključni antibiotici za koje se na početku zime
predviđa rizik od nestašice.
Javna nabava
U najnovijoj komunikaciji, od kraja prošlog mjeseca, navedene su
dodatne mjere za sprečavanje “kritičnih nestašica na razini EU”
te metode koje bi trebale spriječiti i nestašice opskrbu u EU za
one lijekove čija dostupnost mora biti zajamčena u svakom
trenutku.
Očekuje se pokretanje Europskog dobrovoljnog mehanizma
solidarnosti za lijekove putem kojeg će država članica
signalizirati da joj je potreban određeni lijek, a ostale joj
potom trebaju ponuditi lijekove iz svojih zaliha. Također, do
kraja ove godine izradit će se popis “kritičnih lijekova”, što će
biti prvi korak u analizi lanca opskrbe određenim lijekovima koji
će se dovršiti do kraja travnja iduće godine, a što će biti
temelj za nove potrebne mjere.
Najavljena je i regulatorna fleksibilnost država članica koje će
moći primijeniti izuzeća kako bi pacijenti mogli pravodobno
dobiti neki lijek. Moguće će, primjerice, biti produljenje roka
trajanja ili brže odobravanje alternativnih lijekova. Nove
smjernice EU o javnoj nabavi trebale bi se objaviti najkasnije
početkom 2024. godine, a one bi trebale jačati sigurnost opskrbe.
Sljedeće zime kreće zajednička nabava antibiotika i lijekova
protiv respiratornih virusa, piše Jutarnji list.
Budući akt
Već ranije države članice, EMA i EK pokrenuli su mjere za reformu
europskog farmaceutskog sektora kako bi se ublažili rizici
kritičnih nestašica, i to na duge staze, a sad su slijedile nove.
To podrazumijeva raznovrsnost opskrbe lijekovima uz pomoć
modernizacije i povećanja njihove proizvodnje, koordinaciju javne
nabave, jačanje kapaciteta proizvodnje, zajednički pristup
jačanju zaliha lijekova i pomoć u iskorištavanju sredstava Unije,
ali i onih nacionalnih.
Namjerava se osnovati savez za kritične lijekove, koji bi trebao
početi raditi iduće godine. On bi bio stup industrijske
proizvodnje u europskoj zdravstvenoj uniji, a njime će se
nacionalnim tijelima, industriji, predstavnicima civilnog
društva, Komisiji i agencijama EU omogućiti da na razini Unije
koordiniraju djelovanje protiv nestašica lijekova i uklone
slabosti u lancu opskrbe.
Sve to bi mogao biti temelj za neki budući akt o kritičnim
lijekovima, čemu će prethoditi posebna studija za procjenu učinka
koja će se pokrenuti do kraja ove godine.
Države članice bi u prvoj polovici iduće godine trebale imati
zajednički strateški pristup stvaranju zaliha lijekova te mrežu
međunarodnih partnera, a sve kako bi imali stalnu dostupnost
sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih lijekova za
europske građane, zaključak je Europske komisije.