U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad od 0,1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska županija, 15,7 posto
Ukupni depoziti stanovništva krajem kolovoza iznosili su 37,6
milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 2,6 milijardi eura
ili 7,5 posto, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri
financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i
proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a.
Od navedenih 37,6 milijardi eura, 28,9 milijardi odnosilo se na
prekonoćne depozite, a 8,7 milijardi eura na oročene depozite,
kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit
Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se
obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres
štedioničara održan 1924. u Milanu.
Dio rasta depozita u bankama, posebice tijekom posljednjih
mjeseci prošle godine, naveli su iz HNB-a, rezultat je
prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu
pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom
konvertirala u eure.
Tako se iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka
smanjio s 4,7 milijardi eura polovinom 2022., na
dvije milijarde eura na kraju 2022., da bi krajem kolovoza
ove godine pao na 700 milijuna eura.
Sporiji rast depozita stanovništva i zbog izdavanja
narodne obveznice
Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine,
ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35
milijardi eura (263,4 milijarde kuna), uz rast na godišnjoj
razini od oko tri milijarde eura (22,3 milijarde kuna) ili
9,4 posto.
Kako su istaknuli iz HNB-a, na ublažavanje rasta depozita
stanovništva tijekom posljednjih godinu dana utjecao je znatan
iznos državnih obveznica koje su građani po prvi puta upisali na
primarnom tržištu tijekom veljače i ožujka, u visini 1,3
milijarde eura.
Uz to, moguće je i da je porast depozita na početku 2023. godini
usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju iz središnje
banke.
Kada su u pitanju najave poslovnih banaka da će povećati kamatne
stope na depozite građana, iz HNB-a su rekli da je to u skladu s
njihovim očekivanjima.
“Banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom
politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu,
potrebom za depozitima, a HNB nema zakonsku ovlast propisivati
minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa”, dodali su.
Istaknuli su i da je povećanje kamatnih stopa na oročene depozite
utjecalo na povećanje udjela oročenih depozita stanovništva u
ukupnim depozitima tog sektora u većini zemalja europodručja,
piše Poslovni dnevnik.
U Hrvatskoj je porast kamatnih stopa pridonio zaustavljanju
višegodišnjeg pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima
stanovništva te njegovoj stabilizaciji na razini od oko 24 posto,
naveli su iz HNB-a.
Prosječna visina depozita po stanovniku Hrvatske
9.714 eura
Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, prema izračunu
Hrvatske gospodarske komore (HGK), na Grad Zagreb
otpada 28,4 posto, pri čemu je vrijednost depozita
kućanstava u glavnom gradu krajem kolovoza dosezala 10,6
milijardi eura.
Koncentracija depozita prisutna je i u primorskim županijama, pri
čemu se u njih sedam nalazi 42,1 posto ukupnih depozita.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se
povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio
stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim
iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim
županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad
od 0,1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska
županija, 15,7 posto.