Ljudi se pitaju nije li šuma vlasništvo svih nas te tko će im zabraniti slobodno kretanje po šumi i onemogućiti da iz šume uzmu ono što svakom od nas pripada?
S dolaskom jeseni ulicama i trgovima počinju se širiti zamamni
mirisi pečenih kestena. Mnogi ljubitelji ovog ukusnog šumskog
ploda vole prošetati šumom i sami ga ubrati.
Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju
je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Iako postoje
propisana pravila na koji način sakupljati određeni šumski plod
ili biljnu vrstu, većina berača se toga ne pridržava pa dolazi do
neugodnih situacija, ali i svojevrsnih šteta. Štete koje naprave
nesavjesni berači nisu samo gubici u materijalnom smislu, već i
uništavanje staništa pojedinih biljnih vrsta kojima u konačnici
prijeti potpuno nestajanje. Ljudi se pitaju nije li šuma
vlasništvo svih nas te tko će im zabraniti slobodno kretanje po
šumi i onemogućiti da iz šume uzmu ono što svakom od nas pripada?
Odgovor je jasan: Vlasnik šume je taj!, piše Međimurska priroda.
Šume mogu biti državne ili privatne. Vlasnik državnih šuma je
poduzeće Hrvatske šume d.o.o., dok su vlasnici privatnih šuma
određene pravne ili fizičke osobe. Za državne šume donesen je
Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju
šume i šumskog zemljišta koji je na snazi od rujna 2021. godine,
a tim se Pravilnikom utvrđuju vrste nedrvnih šumskih proizvoda,
uvjeti za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog
zemljišta. Nedrvni šumski proizvodi u smislu tog Pravilnika
obuhvaćaju sve nedrvne dijelove šumskog drveća, grmlja i ostalih
sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju. Prije
sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe treba
pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma. Dozvola za
sakupljanje za osobne potrebe se izdaje bez naknade na
temelju podnesenog zahtjeva, a vrijedi do kraja godine u upravi
šuma koja ju je i izdala.
U zahtjevu je potrebno navesti ime i prezime osobe koja će
sakupljati proizvode te vrste nedrvnih šumskih proizvoda i
područje sakupljanja za koje se dozvola traži. Propisane su i
količine nedrvnih šumskih proizvoda pa se tako za osobne potrebe
može se dnevno sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, 5
stručaka stabljika biljaka, 10 kg plodova biljaka itd. Pri tome
treba razlikovati radi li se o privatnoj osobi koja bere šumske
plodove za vlastite potrebe ili se nedrvni šumski proizvodi
sakupljaju radi prerade, trgovine, korištenja u uzgoju i drugog
prometa i djelatnosti, tada se njihovo sakupljanje i ubiranje
regulira ugovorom.
Ako ste šumoposjednik i gljive skupljate u svojoj šumi, ne
trebate imati nikakvu posebnu dozvolu, samo se trebate držati
propisane dnevne količine. Hrvatske šume nisu nadležne za šume u
privatnom vlasništvu pa njihovi vlasnici odlučuju hoće li drugim
osobama dopuštati branje i sakupljanje plodova na svom posjedu.
Granice državnih šuma označene su na stablima s tri vodoravne
bijele crte.
Osnovni proizvod šume je drvo, a ostali šumski proizvodi su:
• proizvodi koji služe kao hrana za ljude (šumski plodovi –
pitomi kesten, lješnjak, šipak, jagode, borovnice, brusnice,
kupine, drenjine, trnine i dr.), jestivo bilje, korijenje i
podzemne stabljike, gljive, žabe, pčelarenje i dr.
• samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji služe kao lijek
(cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora
ljekovitog drveća, grmlja i bilja, lišaji, mahovina i dr.)
• proizvodi za potrebe stočarstva
• proizvodi za razne industrijske i druge svrhe i potrebe (grane
za vijence, bršljan, božićna drvca i dr.).
Šume su staništa velikog broja šumskih proizvoda koji se i dalje
mogu brati, sakupljati i koristiti za vlastite potrebe ili u
komercijalne svrhe, ali uz pridržavanje propisanih mjera i u
skladu sa zakonom kako bi i buduće generacije mogle uživati u
mirisu pečenih kestena i ostalim šumskim delicijama. Podsjećamo
da je strogo zaštićene vrste zabranjeno brati, rezati, sječi,
iskopavati, sakupljati ili na bilo koji način uništavati u
njihovom prirodnom području rasprostranjenosti.
Više o temi saznajte klikom ovdje.