PITANJE VREMENA

CRVENI ALARM U ŽELEZNOJ GORI Cijeli brijeg klizi prema Vučkovcu!

Kad me suprug pozvao slutila sam što je, kaže Dragica Tivadar iz kavane Monika

Bio je ponedjeljak, 7. kolovoza, dva dana nakon što su se
na Međimurje svalile velike vode. Izlile su se rijeke, a niz
brijegove su krenule bujice i dogodilo se očekivano – krenula su
klizišta. No klizište kakvo se otvorilo iza kavane Monika u
Železnoj Gori rijetko se viđa. 

– Suprug je bio u sobama na katu. Kad je sišao rekao mi je da
dođem van nešto vidjeti. Budući da su bile takve kiše već sam
slutila što je, ali nisam mislila da je tako strašno – priča nam
danas Dragica Tivadar čija obitelj vodi Moniku.

Na kraju Monikinog parkirališta kreće strmina. Bila je to
travnata padina obrasla drvećem. Prizor koji je ugledala ju je
zaprepastio. Cijeli se brijeg odlomio, otklizao zajedno s
drvećem; ostala je pustoš. 

– Kako su dva oraha krenula, tako se iza njih otvorila rupa.
Potom su, naknadno, orasi otklizali još dalje. Čudesno je kako
još uopće stoje, kao da su se premjestili. Danas se nalaze barem
dvadeset metara dalje – priča nam gospođa Tivadar. 

Pitamo ju strahuje li za objekt. Jer u njemu i žive i rade, vode
kavanu i nude sobe za noćenje.

Pitanje vremena

– Odmah smo zvali Ivana Frlina iz Općinskog vijeća. On živi
nedaleko te je odmah došao s načelnikom Stanislavom
Rebernikom
. Bili su vani i s “geološkog” i radit će
elaborat. Samo da to ne potraje pa da klizište sve odnese. Nikad
ne znaš što se može dogoditi, ali neću se miješati u struku.
Uglavnom, rekli su da bi postavljali pilote u zemlju – rekla nam
je 20. kolovoza, na dan kad je u Štrigovi održana sjednica
Općinskog vijeća. Na sjednici se povela ozbiljna rasprava o
klizištima.

– Klizište koje se otvorilo kod Monike je potencijalno opasno i
naručili smo ponudu za ispitivanja. Vidjet ćemo s Hrvatskim
vodama što i kako, jer mi takav zahvat ne možemo napraviti sami
bez njih – rekao je vijećnicima načelnik Rebernik. 

Dodao je kako je raspisan natječaj za sanaciju klizišta “kod
Bogdana”, gdje također sudjeluju Hrvatske vode. Tamo se klizište
otvorilo već ranije i također namjeravaju u zemlju zabiti
takozvane pilote. 

Riječ je o gotovo istom brijegu, Bogdani nisu daleko od Monike, i
tu okolnost komentirao je vijećnik Damir
Kovačić
. I on živi u Železnoj Gori, na nedalekom
Orehovčaku, i dobro je upoznao moć klizišta. 

– Očito nam je cijeli ovaj bazen problematičaan. Cijeli brijeg
prema Vučkovcu klizi! Kad će koja kuća biti “aktivirana” samo je
pitanja vremena – ozbiljno je upozorenje vijećnika Kovačića.

Načelnik pak je dodao kako se otvorilo još nekoliko klizišta koja
zasad ne prijete, ali to se može promijeniti preko noći. Ovo je
štrigovska stvarnost, ali vijećnik Kovačić jasno je naznačio gdje
je kritično. Riječ je o potezu od Monike prema Trnovčaku, ovdje
su već provedene ozbiljne sanacije poput onih  “kod Jakopića
ili Brezovačkog”. 

Već dugo ima onih koji smatraju kako sve to ima veze s Ininim
bušotinama plina. Bušotina Vučkovec 3 nalazi se na takozvanoj
Mrkvi, lijevo od Monike kad dođete iz smjera Čakovca. Vučkovec 1
i 5 pak se nalaze desno, nadomak Toplica Sveti Martin – koje
domaći ljudi i dalje zovu Vučkovec. 

Pamte Mađare

– Da, mi živimo i radimo između tih bušotina, s obje su nam
strane. Sjećamo se kad su Mađari provodili ispitivanja i
nabijali. Ima li to veze s klizanjem brijegova? To ne mogu
tvrditi – kaže Dragica Tivadar

Podsjetimo, bilo je mještana koji su nam otvoreno govorili kako
je tada sve krenulo jer su Mađari doslovno nabijali teren
nekakvim golemim strojevima. Načelnik Rebernik pak otkriva u
kojem su bušotine danas stanju. 

– Nadomak Toplica su bile dvije bušotine, mislim da Vučkovec 1 i
5. Jedna od njih već duže od godinu dana ne radi. Nemaju ju
namjeru aktivirati, ali možda tamo naprave novu. A na
železnogorskoj strani, odnosno na Mrkvi, nalazi se Vučkovec 3. I
ona je van upotrebe od svibnja, jer je došla voda. Trenutno je u
remontu i bit će spašena – kaže načelnik.

Danas stoga radi samo jedna od tri bušotine i općinska blagajna
osjetila je to, jer manja je plinska renta. Od svibnja tako
dobivaju između 30 i 35 tisuća eura naknade mjesečno od
eksploatiranih količina zemnoga plina. 

No nije to ni tako malo za samo jednu bušotinu, razmišlja naglas
načelnik, te zaključuje kako to znači da je cijena plina na
tržištu solidna.

A imaju li doista nekadašnja ispitivanja podzemlja te današnje
crpljenje plina veze s klizištima u Železnoj Gori, to je pitanje
za milijardu dolara.
 

*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3570

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije