Vještinu pletenja cekara predstavile su članice Udruge žena Nedelišće, Dušanka Medved, Branka Fegeš i Dragica Medlobi
Međimurci su oduvijek nastojali živjeti u skladu s prirodom.
Primjer je gospodarenje s ratarskom kulturom kukuruz, gdje se
niti komušina ili “kak’ bi se po domači reklo luščije‟ nije
bacalo već se koristilo kao materijal za izradu cekara.
Umijeće izrade uporabnih predmeta od kumušine na području
Međimurja zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština
Republike Hrvatske. Matulov grunt, “stara hiža‟ i gruntiše na
adresi Frkanovec 30, stoga je prava adresa za predstavljanje
umijeća pletenja cekara. Međimurska priroda – Javna ustanova za
zaštitu prirode organizirala je povodom Dana otvorenih vrata na
Matulovu gruntu, u nedjelju 3. rujna 2023. godine prezentaciju
izrade ovog vrijednog predmeta tradicijske baštine.
Vještinu pletenja cekara predstavile su članice Udruge žena
Nedelišće, Dušanka Medved, Branka Fegeš i Dragica
Medlobi. Cekare su počele plesti već kao djevojčice, a
toj vještini poučile su ih njihove majke. Za izradu jednog većeg
cekara potrebno je oko osam sati, a posljednjih godina sve veći
je problem nabaviti “luščije‟, dakle kvalitetnu sirovinu,
komušinu od starinskih sorti kukuruza. “Luščije‟ starinskog
kukuruza mekanije je i podatnije za pletenje. Komušina hibridnih
sorti kraća je i lomljiva, a kukuruz se bere kombajnom, a ne
ručno kao nekad, i sve to utječe na kvalitetu “luščija‟, saznali
su posjetitelji Matulova grunta.
Članice Udruge žena Nedelišće, pokazujući svoje znanje ručnog
pletenja, naglasile su: – Kad su ruke zaposlene, srce je mirno.
Također, promoviranjem uporabe cekara brinemo za okoliš i
nastojimo umanjiti upotrebu plastičnih vrećica. Cekari i pletilje
cekara su sve traženiji, ne samo kao čuvari tradicije, uspomene i
kulturne baštine, već i kao ekološki modni predmeti.
Pod stručnim vodstvom nedelišćanske Udruge žena u pletenju cekara
okušale su se sve generacije posjetitelja Dana otvorenih vrata na
Matulovu gruntu. Prije svega djevojčice, učenice iz Područne
škole Zebanec koje su stigle u Frkanovec s učiteljicom
Mirjanom Dežđek-Ciglar. Potom Anka
Osterman, porijeklom iz Trnovca. Iako već pedeset godina
živi u Ljubljani, njezini vješti prsti nisu zaboravili plesti
cekare, pa je odmah uzela kalup u ruke i započela pletenje. Tu
tradiciju, kako je kazala, nastoji prenijeti i na druge članice
Hrvatskog kulturnog društva Međimurje u Ljubljani.
Bonus plus programa Dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu bilo
je gostovanje slikarice Lidije Jelene Jurčec.
Svojim slikarskim izričajem i vještinama oplemenila je događaj,
te je oslikavala lica i tijela. Glavni motivi bili su leptiri,
pauci, bubamare i cvjetovi, pa su gotovo svi sudionici druženja u
Frkanovcu kući ponijeli prigodne privremene “tetovaže‟. Ovim
programima završili su ovogodišnji Dani otvorenih vrata na
Matulovu gruntu.