Međimurje je vodeće i po broju rođenih beba na 1.000 stanovnika
Lani je u Hrvatskoj rođeno 2.625 djece manje nego godinu prije.
Rast rođenih beba bio je samo u Šibensko-kninskoj i
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najmanji pad rođenih bio je u
Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji,
pokazala je naša analiza napravljena iz objavljenih podataka
DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva. Najviše rođenih na 1.000
stanovnika imala je Međimurska županija, a u apsolutnom iznosu
najviše je rođene djece bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
2022. godini, ne računajući Grad Zagreb koji isto ima status
županije, ali ga u našim analizama ne obuhvaćamo. Međimurska
županija imala je i najbolju stopu prirodnog prirasta, dok je
najbolje poboljšane stope u odnosu na godinu prije bilo u
Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj županiji,
Bjelovarsko-bilogorskoj i Karlovačkoj županiji. piše portal
zupan.hr.
U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je
za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Od 33
883 živorođena djeteta, rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i
16 628 ili 49,1% ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni
na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 8,8.
U 2022. broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu
godinu, tj. umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj
godini. Ukupan broj umrlih bio je 56 979. Stopa mortaliteta
(umrli na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 14,8.
Stopa prirodnog prirasta u 2022. bila je negativna i iznosila je
-6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i
vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan.
Najmanje negativan prirodni prirast bio je u Međimurskoj županiji
(-425), Dubrovačko-neretvanskoj (-435), Požeško-slavonskoj
(-507), Ličko-senjskoj (-524) i Virovitičko-podravskoj (-665). U
odnosu na godinu prije stanje prirodnog prirasta najviše se je
popravilo u Zagrebačkoj županiji, za 488 osoba,
Osječko-baranjskoj za 351, Varaždinskoj za 307,
Bjelovarsko-bilogorskoj za 279 i Karlovačkoj za 258 osoba.
Najveći broj rođenih beba na 1.000 stanovnika imala je Međimurska
županija, 10,1, Bjelovarsko-bilogorska 9,5, Zadarska 9,4 te
Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka s 9,1 beba na 1.000
stanovnika. Po ukupnom broju rođenih, predvodi
Splitsko-dalmatinska županija gdje je lani rođeno 3.799 beba,
Zagrebačka s 2.726, Osječko-baranjska s 2.153, Primorsko-goranska
s 1.891 i Istarska s 1.527 rođenih beba. U odnosu na 2021.
godinu, jedine dvije županije s porastom broja rođenih beba bile
su Šibensko-kninska (5,83 posto, odnosno 46 više rođenih) i
Bjelovarsko-bilogorska (1,04 posto, odnosno 10 više rođenih
beba). Najmanji pad broja rođenih, poredano prema relativnom
pokazatelju, imala je Krapinsko-zagorska županija (-1,30 posto
ili svega 14 manje rođenih), Požeško-slavonska (-1,40 tj. 8 manje
rođenih) i Zagrebačka županija (-3,67 i 104 manje rođenih).
Međimurska županija imala je najbolji prirodni prirast u
2022. godini (-425), odnosno najmanju razliku umrlih i rođenih.
Vodeća je bila i po broju rođenih beba na 1.000 stanovnika, 10,1.
Županija je jedna od rijetkih uključenih u brigu o
predškolskom odgoju, odnosno asistente u vrtiću, Županija
podupire i rad darovitih vrtićaraca. Nadalje, sufinancira boravak
roditelja s djetetom u slučaju potrebe bolničkog liječenja. Svim
studentima se isplaćuje jednom godišnje financijska potpora koja
je lani povećana na 800 kuna te je u tu svrhu isplaćeno u 2021.
1,3 milijuna kuna za 2.241 studenta, a lani 1,7 milijuna kuna za
2.139 međimurskih studenata.
U suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom dodjeljuju se
stipendije za deficitarna obrtnička zanimanja te je lani za preko
120 učenika obrtničkih zanimanja dana godišnja stipendija
vrijedna 6.000 kuna.
Za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koja se školuju
u srednjim školama osigurana je mjesečna stipendija od 300 kuna.
Županija sudjeluje i u EU projektima kroz koje se osigurava
besplatna prehrana i pomoćnici u nastavi. Novčano se
nagrađuju najbolji studenti (dobitnike rektorovih nagrada). U
srednjim školama organiziraju se centri izvrsnosti za pojedina
područja znanosti i umjetnosti ( u školama i izvan njih).