U EU se odselilo 25 posto više državljana RH nego godinu prije
Lanjska godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je,
prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u
Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili.
Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za
statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku
su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.
Broj pao tijekom korone
Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS
objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije
svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom
agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače:
broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske
za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend
iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine.
U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo
32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio
25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske
unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih
iseljenih (14.148).
Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS
objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije
svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom
agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače:
broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske
za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend
iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine,
prenosi Telegram.
U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo
32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio
25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske
unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih
iseljenih (14.148).
Rast odseljenih u države EU u odnosu na 2021. iznosi oko 25
posto. U 2020., prvoj godini korone, broj iseljenih hrvatskih
državljana bio je još niži te je pao na razinu iz 2014 – godine
nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Pravi podaci veći od statistika
Ekonomska kriza u Hrvatskoj tada se još uvijek snažno osjećala,
nezaposlenost je bila visoka, a kupovna moć slaba. Otvaranje
granica potaknulo je val iseljavanja u bogatije države, a broj
iseljenika s hrvatskim državljanstvom dramatično je rastao iz
godine u godinu.
Rekord je postavljen 2017., kad je Hrvatsku napustilo čak 45.367
njezinih državljana. I to prema podacima službene statistike, što
znači da je riječ samo o onim državljanima koji su odmah policiji
odjavili prebivalište i prijavili preseljenje.
Statistički podaci o dolasku hrvatskih državljana u druge države,
prije svega Njemačku, Austriju i Irsku, pokazivali su da je
stvaran broj iseljenika višestruko veći.