Zabrana rada nedjeljom u trgovinama, obećana u predizbornom programu Vlade, stupila je na snagu 1. srpnja. Kako tjedni odmiču, sve je više procjena da je naštetila malim trgovcima dok oni obuhvaćeni iznimkama, nisu propustili priliku za dodatnim profitom
Budući da je zabrana stupila na snagu usred turističke sezone
mjesta na moru koriste kvotu od 16 nedjelja kada se smije
raditi, dok većina trgovina na kopnu nedjeljom ne radi.
One trgovine koje zbog svoje pozicije spadaju u iznimku od
zabrane – ako su u sklopu kolodvora, tako su
nedjeljama i blagdanima
postale najposjećenija mjesta u gradu gdje ljudi u
redovima čekaju kako bi obavili kupovinu.
Događa se i da benzinske crpke šire svoj asortiman, pa uz
gorivo prodaju i kruh, dok su pekare zatvorene.
Istovremeno je sve više volje da se, uz već određen
okvir da trgovine mogu raditi 16 nedjelja u godini, što
je mogućnost iskorištena uglavnom na obali, posegne za
dodatnim zakonskom iznimkama.
Nakon vikenda 5. i 6. kolovoza, kada je nedjelji
prethodio praznik, mnoge su općine i gradovi za predstojeći
blagdan – Veliku Gospu, počele proglašavati sajamske
dane kako bi se tada ipak moglo trgovati.
Prvo su proglašeni u turističkim mjestima – na
Hvaru, u Baški, Crikvenici, Puli, Splitu, onda je prilika za
turističku promociju i promidžbu prepoznata i na kopnu, pa ih je
proglasio i Zagreb te Varaždin. Većina njih sajamskim je
danima proglasila i sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu.
HUP: Ustavna tužba i
privremena mjera obustavljanja zabrane
Takvi su prizori za mnoge protivnike zabrane nedjeljom sukus
provedbe zabrane rada trgovina nedjeljom. To je treća zakonska
zabrana rada nedjeljom trgovinama. Prve dvije Ustavni sud je
srušio.
Netom nakon donošenja zakonske zabrane, Udruga Glas poduzetnika
(UGP) podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o
trgovini, a isto planira i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Uputit će ga nakon što im budu dostupni stvarni financijski
pokazatelji za trgovinu za ljetne mjesece ove godine, najavljuju.
“Ustavnom sudu predložit ćemo i donošenje privremene mjere
za obustavu ograničenja rada nedjeljom. Time
namjeravamo zaštititi najugroženiju skupinu malih obiteljskih
trgovaca”, ističu iz HUP-a.
Mali trgovci na gubitku u prvom tjednu
kolovoza
Procjenjuju da je u prvom tjednu kolovoza, zbog dva neradna
dana, realni promet u manjim trgovačkim lancima i trgovinama pao
za 15 posto.
Predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas tvrdi da su mali
trgovci, koji su članovi te udruge, imali čak 30 posto manje
prometa.
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je
još uvijek rano iznositi analize o učinku zabrane rada
nedjeljom jer je većina trgovaca iskoristila neke od 16
radnih nedjelja koliko im zakon dopušta raditi godišnje.
“Dodatan udarac na trgovačke lance očekuje se sljedeće godine
kada se 16 radnih nedjelja treba rasporediti kroz čitavu godinu,
a ne kroz pola godine”, ističu u HUP-u i dodaju da će 50 dana
zatvorenih vrata, biti veliki udarac na poslovanje.
Benzinske odavno prodaju robu široke
potrošnje
Iz ta dva udruženja upozoravaju i na još jedan negativan učinak
zakona – pojavu nelojalne konkurencije.
No, nisu sva gospodarska udruženja u državi stajališta da je ona
potaknuta novim zakonom.
Iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu da
još treba pričekati sa zaključcima, ali i da ne vide isključivu
povezanost između iznenadnog širenja asortimana onima kojima je
zakon iznimno dozvolio da rade nedjeljom i zakonske zabrane.
“Konkretno, već duže vrijeme na benzinskim postajama može se
kupiti širi asortiman roba široke potrošnje”, kažu u HGK-u.
Tvrdnju da zabrana nema veze s novom ulogom benzinskih crpki u
životima potrošača nedjeljom, koje uz kruh, prodaju i paštete i
mlijeko, osnažuju i podsjećanjem da su ne tako davno, benzinske
bile i mjesta gdje su građani išli kupovati kavu. Odnosi se to na
vrijeme kada su u lockdownu, zbog epidemioloških mjera, bili
zatvoreni i kafići.
HUP dodatno upozorava da će takve
kupnje blagdanima i nedjeljama, kod onih koji su najednom
proširili svoj asortiman, dodatno povećati inflacijski
teret građanima, jer su osnovne živežne namirnice tamo skuplje
nego u običnim trgovinama, piše N1.
Nejasno je tko sve može prodavati tijekom sajamskih
dana
Prigodne prodaje i sajamski dani proglašeni su u više
desetaka gradova i općina u Hrvatskoj za predstojeći
blagdan Velike Gospe, ali i nedjelje koje slijede,
pri čemu nije sasvim jasno što će se na tim sajamskim danima moći
prodavati, a što neće, iz Ministarstva gospodarstva i
održivog razvoja tek su podsjetili na slovo zakona da je
prigodnom prodajom “dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji
su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija”.
Ostatak članka pročitajte ovdje.