ŠAHOVSKI KLUB STRIDON IZ ŠTRIGOVE Ponosni na svoje šampione

Osim što liječnički pregled košta, ni sami liječnici nisu sigurni što bi trebali pregledavati kad je o šahistima riječ i kojim bi se kriterijima vodili, ističe Roland Tomašić

Šahovski klub Stridon iz Štrigove okuplja pedesetak igrača te je u samom vrhu hrvatskog šaha. Prva seniorska ekipa natječe se u 1. hrvatskoj ligi, druga ekipa seniora uskoro bi mogla zaigrati u 2. hrvatskoj ligi, a u klubu igraju i brojni državni prvaci.

Tim povodom popričali smo s Rolandom Tomašićem (52), predsjednikom kluba koji tu dužnost obnaša od 1994. godine. Roland je svojedobno obnašao i dužnost predsjednika Hrvatskog šahovskog saveza, ima status majstorskog kandidata te je šahovski trener sa FIDE licencom.

– Predsjednik šahovskog kluba, trener, čistač, vozač, sve sam po potrebi, a FIDE licenca Svjetske šahovske federacije znači da mogu trenirati šahiste bilo gdje u svijetu, osim u Hrvatskoj. Ovdje bi za službeni status trenera trebao imati završeni Kineziološki fakultet, i to smjer za šahiste, što naravno, ne postoji, istaknuo nam je Roland na samom početku razgovora.

Nije tu kraj problema koje prate šahiste. Prema pravilima, šahisti bi kao i svi ostali sportaši dva puta godišnje trebali i na liječnički pregled.

– Osim što liječnički pregled košta, ni sami liječnici nisu sigurni što bi trebali pregledavati kad je o šahistima riječ i kojim bi se kriterijima vodili, ističe Roland Tomašić.

BIJELA POLJA

Međutim, kao i u šahu, uz crna polja ima i bijelih, a to su brojni prvaci kojima se štrigovski Šahovski klub ponosi.

– Ivor Colev titulu državnog prvaka osvajao je tri puta, Max Poljan jednom, Bartol Perko je među najboljima u svojoj kategoriji, a i Fran Sarač ostvaruje dobre rezultate među mlađim uzrastima, ističe Roland.

Kako doznajemo od našeg sugovornika, plod je to dugogodišnjeg rada s mladima, a kojih u šahu sve više nedostaje.

– Iako je interes za šah porastao nakon popularne TV emisije ‘Damin gambit’, klubovi se ipak raspadaju jer nema mladih igrača. Najbolji pokazatelj za to je činjenica da smo sa sedamnaest aktivnih klubova pali na dvanaest, a bojim se da će ta brojka uskoro biti još manja. A problem je i što mladi šahisti ne žele sudjelovati na natjecanjima, već samo dolaze igrati šah rekreativno, doznajemo od Tomašića.

RAZMIŠLJANJE

Problematiku nedostatka mladih šahista je prepoznala i EU, pa je donijela odluku da se šah više promovira jer djeci nedostaje element logičkog razmišljanja, a koji se razvija igranjem šaha.

– To ne znači da će netko od šaha biti pametniji, ali i roditelji i nastavnici primjećuju da se djeca koja igraju šah lakše i bolje koncentriraju na svoje zadatke, ističe naš sugovornik.

– U planu je pokrenuti projekt igranja šaha u više osnovnih škola s područja Međimurja, a čime bi se privukli novi igrači u klubove, zaključuje Tomašić te dodaje da je podršku projektu dala i Međimurska županija, pa šah možda više neće biti toliko marginaliziran među mladima.

* Preuzeto iz lista Međimurje, broj 3.502