Stručnjak za umjetnu inteligenciju, Davor Aničić, odgovara na pitanja je li pozivanje na kršenje autorskih prava u slučaju umjetne inteligencije opravdano te kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na obrazovni sustav
Početkom srpnja komičarka Sarah Silverman i autori Rihard
Kadrey i Christopher Golden podigli su
tužbu protiv Metaplatformsa i OpenAI-ja pred saveznim sudom u San
Franciscu. U tužbi navode da su te dvije tehnološke kompanije
neovlašteno koristile sadržaj njihove knjige, zaštićen autorskim
pravima, za jezičnu poduku robota za chat i poduku umjetne
inteligencije. Tužitelji su priložili dokaze koji ukazuju na
neovlašteno korištenje njihovog rada u poslovanju kompanija s
umjetnom inteligencijom, navodi net.hr
Istog mjeseca, američki filmski i TV glumci također su podigli
štrajk protiv moćnih studija. Glumci traže bolje uvjete rada,
veće plaće i bolju zaštitu od prijetnji umjetne inteligencije.
Ovakav prosvjed ukazuje na rastuću zabrinutost u umjetničkoj
industriji glede utjecaja umjetne inteligencije na radna mjesta i
autorska prava.
Prošle godine umjetničku zajednicu je razbjesnio slučaj kada je
program generativne umjetne inteligencije stvorio radove u stilu
poznatih umjetnika poput Sarah Andersen i Karle
Ortiz, bez njihove dozvole i bez plaćanja naknade. To je
potaknulo tužbu s ciljem da se uspostavi pravni presedan koji
regulira generativne programe koji kopiraju stilove umjetnika i
da se umjetnicima omogući davanje dozvole za kreiranje takvih
radova uz odgovarajuću naknadu.
Je li opravdano silno nezadovoljstvo i pozivanje na kršenje
autorskih prava u slučaju umjetne inteligencije? Stručnjak za
umjetnu inteligenciju, Davor Aničić, smatra da
postoji opravdanost s obje strane. Po jednoj strani, autorska
prava nisu predvidjela ovakav tehnološki napredak, što će sudski
postupci morati razjasniti. S druge strane, umjetna inteligencija
stvara vrijednost temeljenu na sadržaju koji su stvorili drugi,
pa bi bilo razumno da se ta vrijednost prizna i nadoknadi
izvornim umjetnicima. No, Aničić naglašava da je pitanje stila
problematično jer neki umjetnici nemaju prepoznatljiv stil, što
čini zaštitu stila izazovnom.
Aničić ističe da će umjetna inteligencija znatno promijeniti
obrazovni sustav, smanjujući ulogu zadaća i potičući učenje uživo
i online, uz umjetnu inteligenciju kao personaliziranog učitelja.
Osvrćući se na primjere koda i fotografije, postavlja pitanje tko
je nositelj autorskih prava u slučaju kad čovjek i umjetna
inteligencija zajedno stvaraju djelo.
Državni zavod za intelektualno vlasništvo ističe da su propisi o
autorskim pravima još uvijek nejasni glede umjetne inteligencije
i da će sudski postupci i zakonodavni napori Europske unije
trebati urediti ovu temu. U međuvremenu, umjetnici su pozvani da
traže odobrenje za korištenje sadržaja zaštićenih autorskim
pravima kada koriste umjetnu inteligenciju.
U budućnosti, koncept autorskih prava može postati kompleksniji
zbog sve većeg sudjelovanja umjetne inteligencije u kreativnim
procesima. Potrebna je suradnja i dogovor među umjetnicima,
tehnološkim tvrtkama i pravnicima kako bi se pronašlo rješenje
koje će zaštititi interese svih strana, navodi net.hr