Svaki deseti pristupnik pao je ispit mature iz Hrvatskog jezika, koji se ove godine po prvi puta pisao na jedinstvenoj razini
No, unatoč tome i činjenici da se ponovno određivao minimalni
prag na eseju, rezultati na Hrvatskom bolji su nego lani. Ocjene
su se srozale na ispitima iz Fizike, Biologije i Politike i
gospodarstva, a ukupno gledajući maturu nije položilo 3,8
gimnazijalaca za koje je obvezna, piše srednja.hr
Dvoje učenika po dva je ispita riješilo bez ijedne greške. Djelić
je ovo konačnih rezultata prvog roka mature predstavljenih u
Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Jučer popodne objavljeni su i konačni rezultati prvog
ovogodišnjeg roka državne mature, čime je i službeno završen taj
rok mature. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje
obrazovanja održana je još jedna konferencija za medije na kojoj
su predstavljeni i ti konačni rezultati ispita.
Ravnatelj NCVVO-a: ‘Ispričavam se jer se osjećam
odgovornim’
Podsjetimo, ove godine dogodilo se nekoliko propusta u zadacima,
što je i izazvalo najveću buru u javnosti. Na Matematici A razine
jedan od zadataka imao je sva netočna rješenja, na Politici
i gospodarstvu USKOK je proglašen uredom Vlade, a na
Hrvatskom je Istanbul proglašen glavnim gradom Turske.
Zadaci na Matematici i PiG-u poništeni su.
Ove je godine prema školama isporučeno 138.772 ispita, a u onima
koji su provedeni bilo je 1.945 zadataka.
– Uistinu se ispričavam. Ispričavam se jer se osjećam odgovornim
kao čelni čovjek NCVVO-a. Na 1.945 zadataka dogodile su se greške
u tri zadatka, što ničim ne želim relativizirati, niti umanjiti.
Radi se uistinu i pogreškama koje se ne bi smjele dogoditi.
Stručne radne skupine (SRS), iste one koje godinama rade ispite
državne mature i koje do ove godine, niti SRS PiG-a, barem
posljednjih nekoliko godina, iz Hrvatskog jezika, nije imala
takve propuste, ali, evo, na žalost, dogodili su se. Mi u Centru
u takvim slučajevima izuzimamo te ispite i priznajemo svim
učenicima bod, kako ih ne bi oštetili. Učinit ću sve i ispred
Centra, a i sa suradnicima u Centru i članovima stručnih radnih
skupina, da ovo bude pouka svima nama da budemo još odgovorniji i
oprezniji da se takvi propusti više ne događaju, rekao je na
konferenciji za medije Vinko Filipović,
ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Na pitanje oko toga hoće li biti sankcija za one koji su
napravili propust, rekao je da bi htio da se eventualna odluka o
tome donese hladne glave.
– Sa suradnicima ću analizirati stupanj odgovornosti različitih
dionika, i donijet ćemo odluku u kojoj mjeri i na koji način te
sankcije mogu biti. Ono što sam rekao i tijekom današnjeg
obraćanja, ne bih htio da se stvori psihoza kod nastavnika
srednjih škola i pritisak, jer mi bez njih ne možemo odraditi
državnu maturu. Još uvijek umjetna inteligencija nije sastavljala
pitanja, to moraju biti nastavnici srednjih škola. Ovim putem i
dalje pozivam sve one koji su radili stručno i odgovorno, da ne
ustuknu, unatoč tome što u ove dane nije bilo lako biti u ulozi
člana stručne radne skupine, rekao je Filipović.
Veći dio konferencije za medije bio je posvećen konačnim
rezultatima mature. U odnosu na prošlotjedne privremene, od
kojih je održan i rok za ulaganje prigovora na ocjene, rezultati
se nisu previše mijenjali.
Maturu je polagalo 28.917 pristupnika
Ove je godine ispite pisalo 28.917 pristupnika, od čega je 89
posto učenika dok su preostali stariji kandidati ili kandidati iz
drugih država. Uz broj učenika upisanih u prve razrede, matura je
još jedan pokazatelj demografskih neprilika u našoj državi.
Očekivano, ovo je do sada najmanji broj maturanata koji su pisali
ispite. Usporedbe radi, na prvu je maturu 2009./10. izašlo 37.522
kandidata, a više ih je bilo jedino 2014./15. – 37.608.
Strukovnjaci u prosjeku pišu tri predmeta, gimnazijalci
četiri ili pet
Kao i prethodnih godina, maturu je pisalo više strukovnjaka (59,5
posto), nego učenika gimnazija (40,5 posto). Značajan udio
maturanata, njih 93,3 posto odabralo je tri ili više ispita.
Podsjetimo, tri su predmeta i obvezna – Hrvatski, Matematika i
strani jezik. I dok su upravo učenici strukovnih škola najčešće
izlazili na tri ispita, gimnazijalci su u prosjeku prijavljivali
njih četiri ili pet.
Hrvatskom jeziku pristupilo je na kraju 27.156 osoba, B razini
Matematike 15.832, a A razini Matematike 11.683 osobe. Engleski
na višoj razini pisalo je 18.106 pristupnika, a na osnovnoj njih
8.534.
– Ono što želim istaknuti kad je u pitanju Matematika, da je sve
veći broj pristupnika koji prijavljuju višu razinu, što je
ohrabrujuće i pohvalno, jer nekako već gotovo da vlada određeni
stereotip da maturanti i srednjoškolci baš i ne vole Matematiku.
Ali evo, sve veći broj pristupnika višoj razini govori da to baš
i nije tako, rekao je Filipović.
Porast prijava bilježi se i na gotovo svim izbornim predmetima,
osim na Politici i gospodarstvu. U predmete s najviše prijava
ulaze Fizika (7.108.), Biologija (4.575), Politika i gospodarstvo
(4.167), Kemija (3.517) te Psihologija (2.948) i Informatika
(2.717).
Maturu nije položilo 3,8 gimnazijalaca za koje je
obvezna
Od privremenih pa do konačnih rezultata, prolaznost na ispitima
nije se značajno promijenila. Umjesto 421 gimnazijalca koji je
temeljem privremenih rezultata pao ispite, konačni kazuju da je
obvezne ispite palo 394 maturanata gimnazija, odnosno njih 3,8
posto. Što se tiče učenika strukovnih škola, umjesto 5.191 prema
privremenim rezultatima, nakon objave konačnih maturu je palo
njih 5.100, odnosno 33,2 posto. Time dolazimo do ukupne brojke od
5.494 učenika koji nisu uspjeli proći maturu. Čak troje
gimnazijalaca palo je sva tri obvezna predmeta, a u strukovnim je
školama takvih 417. Ukupni broj svih negativnih ocjena je 15.832
ove godine; i taj je broj malo smanjen od prije tjedan dana kada
su objavljeni privremeni rezultati.
Postotak učenika gimnazija, kojima je ovo ujedno obvezni ispit za
završetak srednjoškolskog obrazovanja, je 3,8 posto i to je
značajno povećanje u odnosu na lani. Prošle je godine maturu palo
2,2 posto gimnazijalaca, no povećanje tog postotka je očekivano,
budući da je ove godine uvjet za prolazak Hrvatskog bila
minimalno dvojka na eseju. U posljednjoj godini kada je isti
uvjet bio na snazi, 2018./19., maturu je palo čak 9,4 posto
gimnazijalaca.
Na ‘većim’ izbornim predmetima prosječne ocjene niže nego
lani
Kada je riječ o prosječnim ocjenama na obveznim predmetima
mature, na Hrvatskom je ona 3,1. Na višoj razini Matematike ona
je 2,8, što je manje nego lani, ali ne nešto viša nego prošle
godine na osnovnoj razini istog predmeta, 2,3. I na osnovnoj i na
višoj razini Engleskog jezika ocjene su slabije nego lani.
Prosječna na A razini bila je 3,8, a na osnovnoj 2,8.
Još je od objave privremenih rezultata poznato da su učenici loše
riješili Fiziku, Biologiju i Politiku i gospodarstvo. Na Fizici
je prosječna ocjena tek 1,9, dok je lani bila 2,5. Prosječna
ocjena na Biologiji bila je 2,6, a na Politici i gospodarstvu je
ona 2,1. Ocjene na ostalim obveznim i izbornim predmetima mature
možete vidjeti u tablicama u nastavku.
Hrvatski pao svaki deseti pristupnik
Od ove godine Hrvatski se piše na jedinstvenoj razini, a vraćen
je i minimalni prag za prolazak eseja, odnosno maturanti su
morali dobiti pozitivnu ocjenu i na prvom i drugom dijelu ispita
iz Hrvatskog, da bi položili čitav ispit. Prag na eseju bio je
26,7 posto, a na testu 38,8 posto, dok je ukupan minimalni prag
za prolazak Hrvatskog isti kao i lani, 35 posto. Ispod praga na
eseju bilo je 1.688 pristupnika (6,2 posto), na testu prag nije
zadovoljilo 467 (1,7 posto) kandidata, dok na oba dijela ispita
prag za dovoljan nije postiglo 729 kandidata (2,7 posto). U
konačnici je Hrvatsko palo 2.884 (10,6 posto) pristupnika.
– Možemo zaključiti da su rezultati maturanata ove godine, kada
je u pitanju ispit iz Hrvatskog jezika, bolji no u gotovo svim
prethodnim godinama od 2018. izuzevši 2020. Moram priznati da me
to ohrabruje, jer sam imao malo straha s obzirom na činjenicu da
po prvi puta polažu jedinstveni ispit i da se prag na eseju
vratio kao uvjet prolaznosti Hrvatskog jezika, rekao je
Filipović.
Udio ocjena 4 i 5 na ispitu iz Hrvatskog kod gimnazijalaca je 71
posto, a strukovnjaka 43 posto. Odnosno prosječna postotna
riješenost ispita iz Hrvatskog kod gimnazijalaca je 73 posto,
dakle za četvorku, a kod strukovnjaka 53 posto, odnosno za
trojku.
Dvoje maturanata imalo 100 posto na dva ispita
I ove je godine bilo pristupnika koji su neki od ispita riješili
bez greške.
– Matematika A razina ima 12 takvih učenika, Kemija devet,
Engleski jezik viša razina osam, Informatika osam, čak je i na
Matematici osnovnoj razini četvero učenika imalo stopostotni
rezultat. Pa i Biologija i Fizika. Unatoč tome što je prema svemu
bila težak ispit, imamo pet učenika koji imaju riješenost 100
posto. Mislim da je 46 posto učenika s negativnom ocjenom na
Fizici puno, ali sito tako, ako se analizira i gleda struktura,
ona govori da ipak ima onih učenika koji su uspješno riješili i
tako relativno težak test, zaključuje Filipović.
Samo dvoje učenika imalo je stopostotni rezultat na dvama
predmetima – po jedan na višoj razini Matematike i Informatici i
jedan na višoj razini Engleskog i Kemije.
Broj prigovora sličan kao prethodnih godina
Maturanti su nakon objave privremenih rezultata imali 48 sati za
ulaganje prigovora na bodovanje ispita. Ove godine NCVVO je
zaprimio 3.300 na ukupno provedenih 138.772 ispita. Prihvaćeno je
u konačnici 1.164 prigovora. Kada je u pitanju broj prigovora,
kako uloženih tako i prihvaćenih, brojke zapravo ne variraju puno
kroz zadnjih pet godina.
– Pristupnici su imali pravo drugostupanjskog prigovora prema
Upravnom vijeću NCVVO-a, koje ima ovlasti rješavanja prigovora u
drugom koraku. Od 161 prigovora, 140 je odbijeno i 21 prigovor je
prihvaćen na razini odluke Upravnog vijeća, kaže Filipović.