Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek govorila je u središnjem Dnevniku HTV-a o učestalosti snažnih ljetnih oluja, požarima te visokim temperaturama
Na početku se osvrnula na jučerašnji prvi veliki ovosezonski
požar kod Šibenika te je iznijela svoje predviđanje za ostatak
požarne sezone, piše Jutarnji list.
– Na sreću prvi je to veliki požar. Rezultat je to dosta kišnog
proljeća. Svibanj je posebno, pa sve do sredine lipnja, bio
izuzetno kišan. To je sve pogodovalo velikom raslinju u Dalmaciji
i uz obalu. Nakon toga je uslijedilo ovo sušno i vruće razdoblje,
koje je osušilo ovu gorivu masu. Posljedica požara u okolici
Šibenika je katastrofalna. Nažalost, naše prognoze ukazuju da će
ostatak ljeta, a sad se približavamo upravo sredini ljeta, biti
topliji od prosjeka, sušniji od prosjeka, što sve ukazuje na to
da treba biti oprezan i da su mogućnosti pojava ovakvih šumskih
požara veliki, rekla je Ivančan-Picek.
Komentirajući velike vrućine i u državama koje nisu baš poznate
po visokim temperaturama, glavna ravnateljica DHMZ-a rekla je
kako su južna Europa i Sredozemlje izloženi izuzetno toplom zraku
sa sjevera Afrike.
– Taj zrak prolazi kroz Sredozemlje, skuplja vlagu i nad
europskim kopnom, pogotovo nad dizanjem tog zraka nad Alpama,
dolazi do ovakvih konvektivnih oluja i velikih vrućina. Svjedoci
smo da pogotovo Španjolska, Italija, Grčka ovih dana upozoravaju
svoje stanovništvo na temperature od 40°C pa i više. Hrvatska je
za sada moramo reći još uvijek blaže prošla od ostatka
Sredozemlja, bez obzira što smo bili suočeni i s velikim
toplitnim valovima, u dva navrata i prošlih dana, ali isto tako i
protekla dva dana ovih velikih konvektivnim olujama, rekla je.
– Ono što mi sa sigurnošću možemo reći je to da je pred nama
predstoji idući tjedan izuzetno toplog vremena. Moramo najaviti
temperature u Hrvatskoj također vrlo blizu 40°C, ako ne prelazi
možda u Dalmatinskoj Zagori i koji stupanj više, ali približit
ćemo se sigurno onim rekordima koji su u Hrvatskoj bilježeni i
prije. U svakom slučaju takva vremenska situacija, pri nailasku
malo hladnijeg, nestabilnijeg zraka sa sjevera, sjeverozapada,
doprinosi nestabilnosti atmosfere, velikim konvektivnim
energijama, razvoju velikih olujnih oblaka, što smo bili svjedoci
u protekla dva dana, i bojim se da ćemo ovog ljeta doživljavati
još pokoju ovakvu epizodu kakvu smo imali u protekla dva dana,
istaknula je Ivančan-Picek.
Dok se neka područja bore s požarima, neka druga su izložena vrlo
neugodnim tučama te se one čine možda i jače, ali i češće nego
prije, navodi Jutarnji list.
– Meteorolozi i klimatolozi upozoravali su na to kroz više
desetaka godina. Činjenica je da živimo u jednoj toplijoj klimi,
toplijoj atmosferi nego što je to bilo u prošlosti. Podaci
globalno ukazuju da je osam posljednjih godina, dakle od 2015. do
2022., osam najtoplijih godina od kad postoje mjerenja na
zemaljskoj kugli. Dakle, toplija atmosfera ima mogućnost i
prihvata više vodene pare, što znači i veću mogućnost za
stvaranje upravo ovakvih konvektivnih oblaka, ogromnih energija
na koje čovjek vrlo malo može utjecati bilo kakvim trenutno
raspoloživim tehničkim sredstvima da bi spriječio ovakve pojave,
istaknula je Ivančan-Picek.
Komentirala je i pozive pojedinaca da se od tuče branimo
protugradnim raketama.
– Stručna znanstvena zajednica, meteorološka znanstvena zajednica
u Hrvatskoj, ali i svjetska zajednica pod pokroviteljstvom i
svjetske meteorološke organizacije ne vidi znanstvene dokaze da
su takve metode zasijavanja ovakvih olujnih oblaka učinkovite.
Činjenica je da se tu radi o ogromnim energijama i da to što
čovjek radi, kao što kažem, s postojećim metodama, nema nekog
velikog utjecaja na razvoj takvih konvektivnih oluja. Ono što
dosta često čujemo kao prigovor, nekad toga nije bilo tako –
nekad nisu ni ovakve temperature bile, nismo se suočavali s
takvim ekstremnim temperaturama, ali i oborinama. A s druge
strane, isto tako treba reći da treba raditi na prilagodbi upravo
na ove novenastale situacije što se vremena tiče, rekla je na
kraju glavna ravnateljica DHMZ-a.