Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve "slobodni", dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS)
Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj
oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj
neoženjenih muškaraca i neudanih žena.
Sve manje obitelji s djecom, sve više bez djece
Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava
se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Smanjuje
se i udio tipa obitelji “par s djecom” u ukupnom broju obitelji,
dok nasuprot tome raste udio tipa obitelji “par bez djece” i
“majka s djecom”, odnosno “otac s djecom”.
Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece
(njih 35 posto). Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima
(1.256.475) njih 28 posto ili 351.074 je starosti 25 godina
i više. Prema metodološkom konceptu, pojam “dijete” nije
ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj može činiti i
osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.
Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20
godina, pokazuju se da se udio udanih i oženjenih smanjio za
gotovo pet postotnih poena. Istodobno se udio neudanih
odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena,
a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.
Polovica starijih od 15 godina živi u bračnoj
zajednici
Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način
življenja osobe unutar kućanstva bez obzira na zakonsko
bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više
godina u bračnoj zajednici živi 1.636.368 osoba ili
njih 49,30 posto. U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili
4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366
osoba (0,01 posto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom
istog spola 1078 osoba (0,03 posto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61
posto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.
U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih
3.829.989 ili 98,9 posto u privatnim kućanstvima, a 41.844
ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima. Podaci pokazuju da
od ukupnog broja osoba koje žive u institucionalnim kućanstvima
njih 26.245 ili 63 posto živi u institucijama
za umirovljene i starije osobe, od kojih je 7165
muškaraca (27 posto), a žena 19.080 (73 posto).
Većina privatnih kućanstava su obiteljska kućanstva u kojima
postoji barem jedna obitelj, no udio obiteljskih kućanstava
s godinama se smanjuje (1981. bilo ih je 82 posto, a 2021. 70
posto).
Gotovo svako treće kućanstvo samačko
Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće
kućanstvo u Hrvatskoj samačko. Sa statističkog aspekta,
te trendove treba gledati kao slijed utjecaja sociodemografskih
promjena nastalih kroz dulje vremensko razdoblje,
objašnjava DZS.
Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini
zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se
mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste
životnih zajednica se mijenjaju, obitelji se mijenjaju,
a statistika to samo pomno bilježi.