Posao u zdravstvu je težak i odgovoran. Osobito je težak, zahtjevan i stresan posao u svim hitnim službama, u hitnoj medicini, na terenu. Težak je za liječnike, medicinske sestre, vozače. Nije lako odgovarati za ljudski život
– A mi djelatnici u zdravstvu dajemo sve od sebe da pomognemo
drugima, i u službi, i van nje. – stoji u priopćenju saborske
zastupnice dr. Andreje Marić.
Stoga je, nastavlja se dalje u priopćenju, prije dan-dva loše
odjeknula vijest da ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu
dr. Maja Grba – Bujević i ravnateljica
Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Ivana
Šimić traže očitovanje nakon što je vozač saniteta
Jurica Alavanja svojim automobilom vozio
pacijenta na dijalizu u ponedjeljak, 10.07.2023. s Paga u Zadar.
– Kako je rekao za medije, pokvario mu se službeni kombi, a drugo
vozilo nije mogao dobiti jer su na području Zadra samo dva
vozila!? Po uputama nadređenih vozač je trebao čekati da mu se
pronađe dostupno vozilo pa onda prevesti pacijenta (koji nije
imao nikog svog da ga preveze automobilom). Lako za vozača, ali
što s dijaliznim pacijentom, po ovim vrućinama, koji mora stići
na vrijeme na priključak na dijalizu? Nadređeni kažu “da je vozač
postupio izvan svih danih mu uputa i protokola rada jer nije
pričekao dolazak drugog vozila, jer je prekršio propise, ugrozio
život i zdravlje pacijenta, te svoj postupak k tome javno
objavio”. – dodaje u priopćenju.
– Dakle, koja je poruka? Pomogni pacijentu u vanrednoj situaciji
pa ćeš odgovarati. Kako kažu brojni djelatnici hitnih službi: da
je vatrogasac ili policajac to napravio, bio bi pohvaljen od
strane nadređenih. A tko je zapravo odgovoran? Nije li
odgovornost na ravnateljima zdravstvenih ustanova, u ovom slučaju
Zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Zadarske
županije? Zar samo dva vozila za područje Zadra? – pita se dr.
Andreja Marić.
– Naravno da je sigurnost i zdravlje pacijenta na prvom mjestu,
ali izvanredne okolnosti traže ponekad žurno djelovanje, a time i
promjene od uobičajenih protokola. Govorila sam nekoliko puta sa
saborske govornice, poslala i otvoreno pismo ministru Berošu još
prošle godine, na temu stanja u sustavu hitne medicinske pomoći,
uz punu podršku djelatnicima Hitne pomoći i njihovom prosvjedu
14.04.2022. godine, kao i prosvjedu nakon nedavnih događaja na
Bundeku (koji je pokazao puno rupa u sustavu). Dr Grba – Bujević
se nije niti oglasila! – stoji u nastavku.
– Djelatnici Hitne traže izradu Zakona o Hitnoj medicinskoj
službi, kojim bi se ujednačila kvaliteta zdravstvene usluge na
području cijele Hrvatske, jer sada postoji velika razlika od
županije do županije u standardu kvalitete rada, edukacije
djelatnika, primjena protokola, opremljenosti vozila, standardu
medicinske opreme. Helikopterska hitna služba uspostavljena je u
svega 6 mjeseci u mandatu SDP-ove Vlade, no s dolaskom HDZ-a na
vlast taj je projekt bio zaustavljen, hitne slučajeve preuzeli su
policija i vojska, a to nije, kako kaže struka, prema današnjim
standardima pružanja hitne pomoći. Osim na ministru Berošu,
golema odgovornost za sustav hitne medicinske pomoći leži na
ravnateljici Zavoda za hitnu medicinu, dr Maji Grba – Bujević.
Ravnateljica i saborska zastupnica, koje se odriču i vlastiti
zaposlenici u HMP! Izgubila je povjerenje, poštovanje i
kredibilitet djelatnika HMP. I oni sami traže njenu ostavku,
smatrajući je utegom za HMP. No ona preživljava i preživjela je
nekoliko Vlada zaredom. A sustav grca u problemima. – nastavlja u
priopćenju.
– Pravilnik o Hitnoj medicinskoj pomoći, u čijoj je izradi
sudjelovalo 12 stručnjaka iz različitih područja medicine, još od
2016. godine kada je donesen skuplja prašinu na dnu ladice negdje
u Ministarstvu zdravstva. Struku se uporno ne sluša. Beneficirani
radni staž djelatnicima hitne medicinske pomoći ukinuo je 1998.
godine ondašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang i time ih
stavio u nepovoljan položaj u odnosu na druge profesionalne
interventne službe u Republici Hrvatskoj, poput vatrogasaca,
djelatnika MUP-a, ali i drugih zanimanja kojima je reguliran tzv.
“staž osiguranja s povećanim trajanjem”. Pitanje beneficiranog
radnog staža je u Republici Hrvatskoj nedovoljno dobro uređeno,
mora se riješiti sustavno, od profesije do profesije, uključujući
i sustav zdravstva. Hitna medicinska služba jedina je žurna
služba u Republici Hrvatskoj čiji djelatnici nemaju pravo na
beneficirani radni staž. Njihov posao je zahtjevan te su
kontinuirano izloženi visokoj razini stresa što utječe na njihovo
psihičko i fizičko zdravlje pa time i sposobnost za kvalitetno
obavljanje posla u kojem je istovremeno važna fizička i
kognitivna spremnost. I sama sam radila prije više godina u HMP i
znam kakav je to težak i stresan posao. – dodaje.
– Neujednačenost u kadrovima i opremi, od zavoda za HMP do
zavoda, zastarjeli vozni park i vozila u kojima na cesti
stradavaju pacijenti i osoblje, posebice u sanitetskim vozilima,
nepokrivenost cijele Hrvatske hitnom helikopterskom službom,
treba riješiti hitno i sustavno, te time poboljšati uvjete rada
djelatnika, kao i sigurnost za pacijente. Potrebna je ujednačena
opremljenost i osposobljavanje djelatnika HMP, jer sada sve ovisi
o financijskim mogućnostima pojedine županije.
Toga je svjesna i dr Grba – Bujević, no uporno ne vidi svoju
odgovornost za stanje i propuste u službi! Nabacuje floskule o
razinama tuđe odgovornosti, ali na svoju ostavku i odgovornost
očito ne pomišlja. Čemu onda Zavod za hitnu medicinu s ovakvom
ravnateljicom na čelu? Naši građani i djelatnici na svim razinama
zdravstvenog sustava zaslužuju bolji, kvalitetniji i
efikasniji zdravstveni sustav i sposobnije ljude koji njime
upravljaju. – zaključuje u svom priopćenju za kraj dr. Andreja
Marić.