Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima
Izuzme li se Zagreb koji ima status županije, u
Primorsko-goranskoj županiji najbolje su plaćeni zdravstveni
djelatnici, u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji u području
informacije i komunikacije, u Vukovarsko-srijemskoj na području
rudarstva i vađenja, u Zadarskoj u financijama i osiguranju… U
osam županija su na kraju lipnja najbolje plaćeni bili djelatnici
u IKT sektoru, u sedam županija u zdravstvu i socijalnoj skrbi, u
tri u području rudarstva i vađenja, u dvije u financijama i
osiguranju…
Prema posljednje objavljenim podacima DZS-a od kolovoza, najveće
neto plaće isplaćene su u drugom tromjesečju ove godine, nakon
Zagreba, u Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj,
Krapinsko-zagorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je
najveći rast isplaćenih plaća u lipnju u odnosu na svibanj te u
drugom tromjesečju ove godine u odnosu na lanjski drugi kvartal
imala Brodsko-posavska županija. Po rastu plaća predvode još
Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska,
Šibensko-kninska i Međimurska županija, piše zupan.hr.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u
pravnim osobama u drugom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu
Zagrebu, u iznosu od 1 333 eura, kao i najveća bruto od 1 917
eura. Po visini isplaćene prosječne neto plaće slijedi Zagrebačka
županija s neto plaćom od 1.152 eura, Primorsko-goranska s 1.136
eura, Karlovačka s 1.107 eura, Krapinsko-zagorska s 1.092 eura,
Splitsko-dalmatinska s 1.082 eura…
Analitičari HZZ-a su na temelju podataka o plaćama analizirali i
koja je visina plaća po djelatnostima unutar svake od
županija. Na vrhu ljestvice plaća po županijama najčešće se
nalaze djelatnosti informacija i komunikacija te zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi, kojima su se u većim gradovima
pridružile djelatnosti financija i osiguranja, dok su se na dnu
ljestvice plaća najčešće nalazile administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti, a njima su se
nerijetko pridružile djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane i pića.
U osam županija najveće plaće bile su u IKT sektoru (Istarska,
Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Splitsko-dalmatinska,
Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Karlovačka i Zagrebačka
županija), u sedam u sektoru zdravstva i socijalne skrbi
(Primorsko-goranska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska,
Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Požeško-slavonska i
Ličko-senjska), u tri na području rudarstvo i vađenje
(Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i
Virovitičko-podravska), u dvije na području financija i osigurana
(Zadarska i Grad Zagreb) i jednoj u opskrbi električnom
energijom, plinom i parom (Međimurska županija).
No, u istim djelatnostima plaće se po županijama razlikuju. Od
osam županija u kojima je IKT sektor najbolje plaćen, najviše
prosječne plaće su u Zagrebačkoj županiji (1 625 eura), Istarskoj
1 521 euro, Krapinsko-zagorskoj 1 502 eura, u četiri županije je
iznos prosječne plaće u IKT između 1 400 i 1 500 eura, a samo je
u Bjelovarsko-bilogorskoj ispod 1 400 eura.
Međimurska županija je jedina u kojoj su
najbolje plaćeni djelatnici u području opskrbe električne
energije, plina i pare (1 451 euro).
Djelatnici na području zdravstva i socijalne skrbi u sedam su
županija najbolje plaćeni, a najviše primaju zaposleni u
Primorsko-goranskoj županiji ( 1 497 eura), još 4 županije imaju
prosječne plaće veće od 1 400 eura, ali su u Ličko-senjskoj i
Požeško-slavonskoj oko 1 350 eura.
U tri županije je rudarstvo i vađenje najbolje plaćeno zanimanje,
a najbolje je plaćeno u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je na
tom području prosječna plaća 1 576 eura.
U Međimurskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u lipnju
2023. godine imali su zaposleni u opskrbi električnom energijom,
plinom i parom (1451 euro) te djelatnostima informacija i
komunikacija (1419 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su
zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima (796 eura) – piše
zupan.hr.