Najbolji rezultati su na sjeveru Hrvatske - Međimurje u samom vrhu
Edukacija, i to od vrtićke dobi, te dobro posložen sustav
odlaganja i odvoza. Tako najbolje rezultate u državi
u razvrstavanju otpada objašnjavaju
u općini Belica, koja je prema ovih dana
objavljenim preliminarnim podacima o odvojenom skupljanju otpada
u prošloj godini sa 74,26 posto na prvome mjestu među jedinicama
lokalne samouprave. Na drugom je općina
Dekanovec sa 69,1 posto, a na trećem
Domašinec sa 68,97. I te su općine u Međimurju,
koje drži čak devet mjesta u “Top 10” najboljih općina i gradova!
Svih prvih deset općina ima istog koncesionara – komunalno
poduzeće Pre-kom iz Preloga. Direktor
Siniša Radiković zadovoljan je rezultatima, ali
ne i načinom obračuna kojim se vodi resorno Ministarstvo
gospodarstva i održivog razvoja jer smatra da se njime neke
industrijski jače gradove i općine oštetilo i do petnaest posto.
– Sam sustav izračuna odvojenog prikupljanja otpada koji se
primjenjuje za 2022. godinu izuzetno je loš i nepošten jer se u
odvojeni otpad prizna, na primjer, odvojeno skupljeni biootpad
ili glomazni otpad koji je “bačen” na odlagalište postupkom D1.
Također, sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstva i
pravnih osoba, ali u korisni otpad prizna se samo otpad od
kućanstva.
Dakle, zbrajaju se kruške i jabuke. Time su oštećene jedinice s
jačom industrijom poput Jalžabeta, Preloga, Donjeg Kraljevca i
Kotoribe. Odvojeno skupljeni otpad i reciklirani, obrađeni otpad
dva su različita pojma i stvarno se reciklira osjetno manje
korisnog otpada jer znatne količine odvojeno skupljenog otpada
završe na odlagalištima – ističe Radiković. Od
20 najuspješnijih gradova i općina na ljestvici čak 18
ih je sa sjevera Hrvatske, a preostala dva mjesta drže Baška i
Krk u Primorsko-goranskoj županiji. Od većih gradova najbolje
stoji Osijek, koji je s 51,25 posto na 27. mjestu. Zagreb, Split
i Rijeka nisu ni među prvih 50. U prošloj godini nastalo je
1,844.382 tona komunalnog otpada, čime je ukupna količina
dosegnula najveću vrijednost od 1995. do 2022. godine, u kojem se
vodi evidencija.
U odnosu na prethodnu godinu to je povećanje od četiri posto, što
u Ministarstvu tumače porastom vrijednosti gospodarskih
pokazatelja, a posebno sa znatnim porastom vrijednosti
pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Godišnja količina
komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma,
što je još uvijek znatno niže od EU prosjeka, koji je prema
posljednjim raspoloživim podacima u 2021. godini iznosio 530 kg.
Stopa odvojeno prikupljenog komunalnog otpada (sve vrste
komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je
46 posto, odnosno 844.387 tona.
– U posljednje dvije godine dinamika porasta
stope odvojenog prikupljanja nešto je sporija, kao
posljedica nečistoća koje su u znatnom udjelu prisutne u odvojeno
prikupljenom otpadu, posebno u biootpadu, koji se u tom slučaju
kategorizira kao miješani komunalni otpad – kažu u
Ministarstvu. Odloženo je 56 posto ukupno nastalog komunalnog
otpada, a do 2035. potrebno je to smanjiti na deset posto.
Stopa recikliranja je 34 posto, što je za tri postotna boda više
nego u 2021. No još uvijek nije dostignut cilj koji
sukladno zakonu i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto.
Najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe
zabilježene su, kao i prethodnih godina, u Međimurskoj (55
posto), Koprivničko-križevačkoj (50) i Varaždinskoj županiji
(47), a najmanje u Ličko-senjskoj (22), Dubrovačko-neretvanskoj
(24) i Splitsko-dalmatinskoj (25).