Podaci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, kojima će nadležna tijela imati pristup, ne sadrže informacije o prometima i stanjima po računima, napominju iz Porezne uprave
Donosi se još jedan zakon koji bi trebao stegnuti obruč oko
kriminala vezanog uz pranje novca i koji bi pristup računima,
sefovima i ostalim ključnim financijskim podacima trebao
omogućiti cijelom nizu nebankarskih institucija: DORH-u,
policiji, carini… Preko Zakona o olakšavanju uporabe
financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja,
otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, koji
je pripremilo Ministarstvo financija, implementira se Direktiva
2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o
utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i
drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili
progona određenih kaznenih djela, a u javnu je raspravu preko
e-savjetovanja pušten 14. travnja. Javna je rasprava otvorena do
29. travnja.
Cilj implementacije nove direktive je borba protiv organiziranog
kriminala i pranja novca te financiranja terorizma, a zakon bi
trebao omogućiti pravodobnu identifikaciju osoba koje su vlasnici
bankovnih računa, računa za plaćanja i sefova. Centraliziranom
registru bankovnih računa koji vodi Financijska agencija i čije
je vođenje regulirano propisima koji uređuju provedbu ovrhe na
novčanim sredstvima pristup bi imao Ured za sprečavanje pranja
novca i financiranja terorizma. Direktiva propisuje mogućnost
imenovanja jednog ili više dodatnih tijela koje će također imati
pristup informacijama o bankovnim računima i pretraživanju tih
informacija radi obavljanja sprečavanja, otkrivanja, istrage ili
progona teškog kaznenog djela ili pružanja potpore kaznenoj
istrazi teškog kaznenog djela, što uključuje identifikaciju,
praćenje i zamrzavanje imovine povezane s takvom istragom. Prema
zakonskom prijedlogu, kod nas bi to bili Državno odvjetništvo,
ustrojstvene jedinice Porezne uprave nadležne za financijske
istrage i otkrivanje porezno-kaznenih djela, Carinska uprava i
ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova u čijoj su
nadležnosti poslovi gospodarskog kriminaliteta i korupcije.
Predviđena je i razmjena informacija s Europolom. Iz Ministarstva
financija pojašnjavaju da će pobrojena nadležna tijela imati
izravan pristup identifikacijskim podacima o imateljima bankovnih
računa, o osobama ovlaštenima za raspolaganje sredstvima na
računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa te
sefovima fizičkih i pravnih osoba.
– Napominjemo kako podaci koji se vode u Jedinstvenom registru
računa, kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne
sadrže podatke o prometima po računima, odnosno stanjima po
računima – pojašnjavaju u Ministarstvu gdje na upit o
potencijalnoj “migraciji” računa izvan zemalja obveznih
implementirati direktivu odvraćaju da to ne očekuju, s obzirom na
to da tijela kaznenog progona drugih država, neovisno o tome jesu
li članice EU, pri otkrivanju, istrazi ili progonu kaznenih
djela, odnosno otkrivanju nezakonite imovinske koristi, već imaju
ovlasti prikupljati podatke od banaka. Također, ne očekuju ni
promjene za građane u poslovanju s bankama. – Naglašavamo kako se
u skladu s odredbama direktive u potpunosti poštuje pravo na
zaštitu osobnih podataka – uvjeravaju iz Ministarstva.
Konkretizirano je da bi Fina morala voditi zapise o svakom
pristupu informacijama iz Jedinstvenog registra računa ili
pretraživanju tih podataka, kao i sadržaju zapisa, u svrhu
zaštite osobnih podataka. Za nadzor uvida u evidenciju zadužena
je Agencija za zaštitu osobnih podataka. Rok za usklađivanje s
direktivom bio je 1. kolovoza 2021. i Hrvatska ga je već
prekoračila, kao i Danska, Irska, Grčka, Španjolska, Cipar,
Nizozemska, Slovačka i Finska. Zasad u javnoj raspravi nema niti
jednog komentara niti primjedbe na tekst zakonskog
prijedloga.