Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom “Naš
planet, naše zdravlje” kojim se želi podići svijest o utjecaju
zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi:
Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih
nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za
očuvanje zdravlja ljudi i planeta.
Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu
krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 % ljudi, globalno
zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti.
Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta
onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i
konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih
plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave.
Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i
ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od
nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti
vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne
smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo
voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem
okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.
Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i
unapređenje zdravlja populacije, nužni su između ostalog i
kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu
stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt: Morbidity
Statistics. Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih
stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Uz
Hrvatsku, u projektu su sudjelovale sljedeće zemlje: Belgija,
Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i
Poljska. Rezultate projekta HZJZ je objavio u publikaciji
“Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku” koju povodom
Svjetskog dana zdravlja prvi puta javno prezentiramo:
Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje
od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije
populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena
je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno
opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65
godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku
zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo
10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u
populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina.
Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o
učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u RH temeljem
broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je do sada bilo,
korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki
kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.