Zimu mogu provesti na otvorenom jer im hladnoća ne smeta, a i s rasplodom nemamo problema, sve obavljaju same...
Žive u krdu, bliske su srodnice divlje svinje a karakteristične su po vunastoj dlaci. Dijele se na bijele, lasaste (smeđe) i crvene po boji dlake, a od njih je nastala i crna slavonska svinja, opisuje nam Goran Horvat (39) svinju mangulicu. Iako svoje porijeklo vuče iz Mađarske i Srbije, mangulica je nekad bila poznata diljem Austro-Ugarske, te se uzgajala i u Međimurju, ali je s vremenom iščezla. Zamijenile su ju domaće svinje pa je Goran među rijetkim uzgajivačima ove pasmine u Hrvatskoj i kako ističe, jedan od prvih uzgajivača mangulice u našim krajevima u novije doba.
– Za uzgoj manuglica odlučio sam se prije tri godine u suradnji s kolegicom Sintijom Špiranec, a na raspolaganju smo imali šikaru od pola hektara u Kotoribi, otkriva nam Goran, inače ugostitelj iz Vularije te dodaje:
– Šikare i livade su pogodne za uzgoj ove svinje pa smo nabavili prva dva primjerka, a po njih smo otišli u Podravinu. Danas je matično krdo naraslo na 15 svinja koje nisu zahtjevne za uzgoj i same pronalaze hranu rujući zemlju u potrazi za korijenjem i žirevima… i najsretnije su upravo u šikari. Ipak, potrebno ih je dohranjivati te osigurati izvor pitke vode, napominje naš sugovornik.
Za potrebe dohrane, Goran na svom poljoprivrednom imanju u Vulariji uzgaja kukuruz i žitarice, pa su i troškovi uzgoja manji, a kako ističe, pasmina je izrazito jednostavna za uzgoj.
– Zimu mogu provesti na otvorenom, pod nadstrešnicom jer im hladnoća ne smeta, a i s rasplodom nemamo problema, sve obavljaju same. Iako su nešto slabije plodnosti, krmača ima pet do šest prasadi godišnje, a odojci se samostalno hrane već pet dana nakon okota, otkriva Horvat te dodaje da se odojci zbog toga nakon samo tri tjedna mogu staviti u prodaju za dohranu, tov ili uzgoj.
– Potražnja je velika, a cijena mesa je 10 do 15 kuna skuplja od mesa domaće svinje, ističe Goran.
Meso ove svinje zbog njene opornosti na bolesti je i zdravije jer u njemu nema tragova antibiotika, a poznato je i da ima vrlo malo kolesterola, čak 50 posto manje nego piletina.
– Svinja je mišićavija, a mast je sapunaste teksture. Meso je tamnije i kvalitetnije jer svinje dvostruko sporije dobivaju na težini zbog uzgoja na otvorenom, za razliku od domaće svinje koje se šopaju smjesama kako bi što prije dobile na težini. I troškovi infrastrukture su puno manji, treba vam samo veća ograđena površina s nešto šikare, pojilo i nadstrešnica, a ono bitno je da su smanjeni i troškova za veterinara ili ih uopće nema, zaključuje Horvat.
