Nove cijene plina za kućanstva vrijede od 1. travnja
Cijenu plina u Hrvatskoj regulira Hrvatska energetska regulatorna
agencija (HERA), a na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća odredila
ju je za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. prosinca 2022.
Prema početnim najavama, utvrđenima na sjednici Upravnog vijeća
7. ožujka, cijena plina je trebala u prosjeku narasti za 77 posto
(bez PDV-a). Najmanji bi rast bio na području Rijeke, 62 posto, a
najveći na području Daruvara, od čak 89 posto.
Za rast cijene plina je odgovorno povećanje cijene nabavke
sirovine na europskom tržištu plina, zbog čega trgovci plinom
posljedično nabavljaju plin po značajno višim cijenama nego što
je bio slučaj u prethodnim godinama. Rast veleprodajne cijene
plina se nužno morao odraziti i na rast maloprodajne cijene
plina.
Trošak nabave plina je prema podacima HERA-e narastao sa 16.96
EUR/MWh na 41.08 EUR/MWh i njegov udio u krajnjoj cijeni plina za
kućanstva, koji još uključuje troškove opskrbe plinom i
distribucije plina, narastao je s 55 posto na 74 posto, piše
Index.hr
Izgleda da je i prije same službene odluke o rastu cijene plina
vlada bila upoznata s problematikom, tj. HERA je obavijestila
vladu prije same sjednice Upravnog vijeća. 16. veljače, prije
HERA-ine objave, vlada je predstavila paket mjera za ublažavanje
rasta cijena energenata, a koji uključuje potpore za trošak plina
kućanstvima, porezna rasterećenja, socijalne naknade za građane u
riziku od energetskog siromaštva i jednokratne naknade
namijenjene umirovljenicima.
Paketom mjera se, među ostalim, smanjuje stopa PDV-a na plin sa
sadašnjih 25% na 5% te subvencionira cijena plina potporom od
0.10 kn/kWh svim kućanstvima koja koriste plin, s primjenom od 1.
travnja 2022.
Mjere su znatno ublažile rast cijene plina pa će prosječno rasti
za 16 posto od 1. travnja, umjesto 77 posto koliko bi rasle bez
mjera. Otprilike pola smanjenja cijene je rezultat smanjenja
stope PDV-a, a pola subvencije. Trošak mjera za ublažavanje rasta
cijene plina je 600 milijuna kuna, kroz smanjenje prihoda od
PDV-a i trošak same subvencije.
Prirodni plin u Hrvatskoj koristi nešto više od 651.000
kućanstava. Većina kućanstava nalazi se u tarifnom modelu TM2 s
godišnjom potrošnjom plina u rasponu od 5001 do 25.000
kilovatsati (kWh), a prosječna godišnja potrošnja plina
kućanstava u Hrvatskoj je oko 11.000 kWh. Na temelju tih
podataka se može procijeniti prosječni rast računa za plin od 1.
travnja.
Koliko će rasti računi za plin?
Iako će prosječni rast cijene biti 16%, varira ovisno o
distribucijskom području. Najveći rast, iznad 19 posto, bit će na
područjima Ivaneca, Slavonskog Broda, Kutine i Dugog Sela. S
obzirom na raniju cijenu, to je rast troškova od 630 do 640 kuna
godišnje, pod pretpostavkom potrošnje plina od 11.000 kWh
godišnje.
Najmanji rast će biti u Rijeci, 9.80 posto, i Dalmaciji (Zadar,
Šibenik, Split), 10.41 posto. No tu je početna cijena bila veća
za otprilike trećinu, tj. trebalo je izdvojiti godišnje 1000 do
1200 kuna više za istu količinu od 11.000 kWh plina pa je rast
cijene od 1. travnja manji postotno i apsolutno.
Tako u Rijeci godišnji trošak prosječne potrošnje kućanstva u
Hrvatskoj raste za 439.98 kuna, a Dalmaciji 456.71 kuna, što je
za dvjestotinjak kuna manje nego u Ivanecu, Slavonskom Bordu,
Kutini i Dugom Selu. Razlog je taj što udio troškova distribucije
i opskrbe, koji se nisu mijenjali, čini veći udio u cijeni za
Rijeku i Dalmaciju, tj. distribucija i opskrba plinom su skuplji.
57 posto plina u Hrvatsku dolazi putem LNG terminala, 21 posto je
domaća proizvodnja, a 22 posto uvoz iz Rusije. Skoro polovica
ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj se koristi u kućanstvima –
46.3%, na toplane i termoelektrane odlazi 27.7%, na industriju
11.3% i Petrokemiju 15%.
Hrvatska je energetski vezana uz sudbinu ostatka EU, a time i uz
rat u Ukrajini, tj. sankcije Rusiji. Dobra stvar je što Hrvatska
preko LNG terminala na Krku ima olakšan pristup alternativnim
izvorima tog energenta.
Iako je gradnja krčkog LNG terminala za ukapljeni plin bila
kontroverzna, a protiv nje su postojali razni politički i
aktivistički otpori, ispravnost odluke da se sagradi pokazuje se
u situaciji rata u Ukrajini. Svojedobno su protiv izgradnje LNG
terminala na Krku prosvjedovali lokalni i regionalni političari,
predstavnici političkih stranaka, ekolozi, sportaši i
predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Građani će osjetiti udar poskupljenja plina na svoj džep, ali je
bar opskrba osigurana. INA je sredinom ožujka počela vaditi plin
iz nove bušotine, Ilka B, smještene nedaleko od istarske obale, a
početkom travnja će proraditi još jedna bušotina na platformi
Marica.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji kanadska kompanija Vermilion
otkrila je dva plinska polja – Cerići i Berak – pa će i oni
sljedeće godine pridonijeti s novim količinama plina. A i INA je
još 2019. otkrila novo nalazište plina u Podravini.
Cijena plina za kućanstva će sljedećih godina ovisiti o kretanju
na europskom tržištu, ali dobro je znati da Hrvatska neće sasvim
ostati bez domaćih izvora.