Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna te predstavlja izazov za sve proizvođače, ali se smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa i za stočarsku proizvodnju.
Europska unija još uvijek ne može predvidjeti koliko će rasti
cijene svinjetine zbog neizvjesne situacije na svjetskom
tržištu, ali je izvjesno da se očekuje cjenovni
šok, izvijestili su u utorak iz Hrvatske poljoprivredne
komore (HPK). Očekuje se, kako su istaknuli, skori rast cijena
radi opstanka sektora na tržištu, budući je cijena inputa
globalno jako porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa.
Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog
rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na
povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata,
goriva i drugih ulaznih troškova, istaknuli su iz HPK u
priopćenju sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za
proizvode životinjskog podrijetla – Radna skupina za “Svinjsko
meso” Europske komisije, na kojoj su sudjelovali i predstavnici
HPK.
“Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati krajem 2021. te se
snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala
2022.”, istaknuli su iz Komore navodeći kako projicirani rast
cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto. Ali
to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom
procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na
tržištima.
“Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na
zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji”, priopćili su
HPK. Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno
neizvjesna te predstavlja izazov za sve proizvođače, ali se
smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji
uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa i za stočarsku proizvodnju.
Stoga će idući tjedan, kako su najavili, na sastanku radne
skupine europskog udruženja Copa Cogeca će biti rasprava o
mjerama ublažavanja situacije u sektoru. Kao neke od
predloženih mjera za pomoć sektoru iz Komore su izdvojili
osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za
životinje, povećanje domaće proizvodnje stočne hrane,
aktiviranje dostupnih mehanizama za podršku u
slučaju krize te mjere podrške poljoprivrednicima koji
žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa. Isto tako potrebno je
raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće
zemlje, provoditi učinkovite kontrole velikih trgovaca,
sklapati dugoročne ugovore za proizvodnju,
motivirati mlade poljoprivrednike za rad i ulaganje u
proizvodnju svinja, kao i
osmišljavati nove kreditne linije za ovaj
sektor.
Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske
predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne
proizvodnje Republike Hrvatske s udjelom od otprilike 25 posto u
2020. godini. Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa
po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg, što je
daleko više od ostalih vrsta mesa. Stupanj samodostatnosti
vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi
otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji
pad. Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7
posto u 2020.. u odnosnu na 2019. broj krmača se smanjio sa
99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na
24.000. To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio
svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih
životinja.
Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na
183.522, prasadi sa 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja sa
46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu. Službeni podaci za 2021.
još nisu objavljeni, ali se očekuje pad broja svinja za otprilike
dva posto, navode iz Komore dodajući da se takva procjena
može donekle smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor u
tom razdoblju suočio sa brojnim problemima poput rasta
cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na
zajedničkom tržištu. U 2022. se očekuje daljnji trend pada broja
svinja iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja
svinja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja ukoliko se
trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa
ne stabiliziraju, istaknuli su iz HPK.