Nije važno koliko novca imate, već što možete njime kupiti, izreka je nepoznatog autora. Sa sto kuna u Hrvatskoj se može kupiti manje nego prije pandemije i rata
Za 100 kuna na tržnici ili u trgovini možete kupiti sve manje
proizvoda. Građani su svjesni da cijene rastu iz dana u dan.
Ističu da su neke stvari poskupjele i do 50 posto. Rastu cijene
iz tjedna u tjedan, a odemo li dvije godine unatrag, za isti
novac mogli smo kupiti još i više:
Za 100 kuna ste 2020. godine mogli kupiti 15 i pol litara
mlijeka, a danas oko 13 litara. Suncokretova ulja devet litara, a
danas oko šest i pol. Na početku pandemije 2020. za 100 kuna
mogli ste natočiti 11 litara benzina. Danas sedam litara.
Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to tek
djelomično utječe na cijene.
Zdravko Marić, ministar financija, kaže da je
cijena maslaca u proteklih nekoliko tjedana i mjeseci značajno
otišla gore, što nije imalo nikakve veze s porezima: “Mi smatramo
i nadamo se da će s ovim značajnim snižavanjem PDV-a biti
dovoljno prostora za snižavanje i ublažavanje bilo kojih daljnjih
momenata što se tiče cijena”, naglašava Marić.
Iako je rasla i prosječna plaća, jasno je da zarađeni novac
vrijedi manje. Tako je za cijelu prosječnu plaću, koja je 2020.
iznosila 6763 kune, bilo moguće kupiti 732 litre benzina. Godine
2022. prosječna plaća narasla je na oko 7300 kuna, dovoljno za
564 litre goriva, piše
N1.
Velik dio građana zarađuje i manje. 50 posto zaposlenih ima plaću
manju od 6000 kuna. Prosječan građanin troši čak 27 % primanja na
hranu. Velik dio građana puno više.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata
upozorava da je udio troška hrane kod siromašnijih veći od 40
posto, pa i 50 posto plaće, odnosno mirovine. Rast cijena
smanjuje potrošnju. Stoga nam i Standard & Poor’s, umjesto
pet posto – predviđa rast BDP-a dva i pol posto,
prenosi Dnevnik.hr.