Djelatnici i volonteri skloništa zamijetili na terenu je da stanovnici ostalih naselja svoj 'višak' štenaca zbrinjavaju u romska naselja i na taj način ponovo stvaraju problem
Krajem prošle godine nastavljen je projekt zbrinjavanja,
liječenja i kastracije pasa u romskim naseljima. O toj temi
ogflasili su se Prijatelji životinja. Njihovo priopćenje
prenosimo u nastavku.
– Početkom studenog krenulo se s romskim naseljem Kuršanec. Od
očekivanih 50 pasa koje je sklonište trebalo zbrinuti, pokupljeno
je tri puta više odraslih pasa i štenaca i to ukupno 176.
Ministarstvo poljoprivrede pokriva trošak sterilizacije tih pasa
no ne i njihovo liječenje, hranu i skrb u skloništu. Tako su
troškovi za zbrinjavanje ovih psa prešli već iznos od 200.000,00
kn.
Većina tih pasa u zdravstveno je lošem stanju. Osim šuge, puni su
i ostalih unutarnjih i vanjskih parazita, pothranjeni. Ima i onih
sa starim ozljedama kostiju, a kujice su sve redom rađale
nebrojeno puta i to uvijek velik broj štenadi. U ovom trenutku u
romskom naselju Kuršanec je napravljen red. Psi koji su ostali su
označeni mikročipom, cijepljeni protiv bjesnoće, očišćeni od
nametnika.
No, ono što su djelatnici i volonteri skloništa zamijetili na
terenu je da stanovnici ostalih naselja svoj “višak” štenaca
zbrinjavaju u romska naselja i na taj način ponovo stvaraju
problem. Ovim putem Sklonište upućuje apel svim vlasnicima pasa i
mačaka da ne koriste romska naselja kao deponije štenaca jer time
ponovo stvaraju novi problem u kojem ti psi tamo žive zaista
teško, često gladni, bolesni, prepuni buha i krpelja, mnogi i
umiru, a kujice se nekontrolirano razmnožavaju te se romska
naselja ponovo pune psima.
Svaki skrbnik psa ili mačke dužan je i prema Zakonu o zaštiti
životinja voditi računa o kontroli razmožavanja, a definitivno
najraširenija metoda te istovremeno najjeftinija metoda te
kontrole razmnožavanja je metoda trajne sterilizacije. Time se
spašavaju mnogi životi, a pogotovo patnja jadnih štenaca koji
završe posvuda pa i u romskim naseljima. Sterilizacija se može
obaviti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti, zahvat je koji se
obavlja jednom za života psa, a dobrobiti su velike, kako za
zdravlje životinje, tako i u spriječavanju novih napuštenih
životinja.
Sklonište je također kroz godine pomoglo mnogim skrbnicima pasa u
različitim slučajevima te su i sad na raspolaganju pomoći, a sve
u cilju da se smanji broj napuštenih životinja na području
Međimurske Županije. Svaki pas treba biti označen mikročipom,
redovito cijepljen protiv bjesnoće, štenci trebaju biti
cijepljeni protiv zaraznih bolesti, a sklonište i veterinarska
struka preporučuju mjeru trajne sterilizacije kao uspješnu mjeru
kontrole razmnožavanja.