"Svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom", kazao je Plenković između ostalog u svom obraćanju ministrima
U ponedjeljak u 12:30 počela je izvanredna sjednica
vlade. Premijer Andrej Plenković na početku
sjednice vlade govorio je o situaciji u Ukrajini, hrvatskim
državljanima u toj ratom zahvaćenoj zemlji, o prihvatu izbjeglica
iz Ukrajine, slanju pomoći Ukrajini…
“Svjedoci smo ničim izazvanom brutalnog napada ruske vojske na
Ukrajinu i to kopnom, zrakom i s brodova te u kibernetičkom
prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske
diplomacije da se nikakav napad ne sprema, sad su maske pale.
Žele okupirati najveću europsku zemlju. Sad vidimo tko je s
pravom upozoravao, a tko je obmanjivao svjetsku javnost”, poručio
je Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade.
”Hrvatski narod jako dobro zna što znači obraniti svoju domovinu
od agresije. Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za
svoju slobodu. Za Hrvatsku dileme nema: može biti samo na strani
demokratske i suverene Ukrajine, mira i slobode. Rusiju i ruski
narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, da se vrate
politici razuma i dijaloga”, poručio je Plenković.
”Za razliku od napada na Hrvatsku, kada reakcija međunarodne
zajednice nije bila na razini, u slučaju Ukrajine svjedočimo
jedinstvenoj reakciji Europske unije (EU) koja je naučila
pogrešku. Stavljeni smo pred gotov čin, nema mjesta kalkuliranju.
Svjesni smo da će sankcije Rusiji imati posljedice i za EU i za
Hrvatsku, ali Hrvatska i ostale članice EU odabrale su jedino
ispravno”’, dodao je.
”Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je
jedinstvena. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao
Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu
pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. …
Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema
bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom”,
istaknuo je hrvatski premijer.
”Donijet ćemo danas odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom
smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom
naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna”, naveo je
Plenković i najavio da će u srijedu u Saboru biti održana
rasprava o Ukrajini.
”U tijeku je rasprava o isključenju nekih ruskih banaka iz
SWIFT-a. Hrvatska će se pridružiti odluci”, također je najavio
te zaključio: ”Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na
Ukrajinu, to bi značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem
na međunarodno pravo. Mi našim potezima moramo stati na pravu
stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro
razumijemo što se događa, na to smo i upozoravali. To je jedini
pravi put. Hrvatska je podržala europski put Ukrajine, zajedno sa
Zelenskim sam u prosincu potpisao deklaraciju kojom to jasno
kažemo”.
”Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put”, istaknuo
je i dodao da je ”Vlada reagirala već par sati od napada na
Ukrajinu”: ”Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini
kao i niz mjera kojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući
prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje
zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere
zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim
avioprijevoznicima i njihovim avionima”.
Plenković je ponono istaknuo važnost izgradnje LNG-a na Krku:
”Time je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina.
Njegovi kapaciteti su u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je
dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne
potrebe hrvatskoga gospodarstva”.
Ministar financija Zdravko Marić govorio je o
posljedicama rata na hrvatsku ekonomiju.
“U ovom trenutku procjena po pitanju BDP-a bi bila preuranjena.
Aktualno je nekoliko tema, jedna od njih je SWIFT, dakle
međunarodni sustav financijske komunikacije među bankama, iz
kojeg je zasad isključena ruska središnja banka, a u roku par
sati bi taj broj banaka mogao biti proširen. Hrvatska će
implementirati sve što bude dogovoreno. Proteklih dana ima puno
pitanja o Fortenova grupi, prva informacija je da je kompanija
stabilna”, rekao je.
“Važan dio se odnosi i na problematiku Sberbanke u RH, dakle
nekoliko riječi na tu temu: obzirom da se radi o važnoj banci,
pokriva oko 2.3% tržišnog udjela u RH, pod nadzorom je ESB-a koja
pažljivo prati situaciju. ESB je noćas ocijenila da je Sberbanka
u Austriji sa svojim podružnicama u Hrvatskoj i Sloveniji u
opasnosti da će propasti ili vjerojatno propasti. Ta
terminologija se koristi da su stečeni uvjeti da se pokrene
stečajni postupak nad bankom. Evidentno, obzirom na sve
okolnosti, banka posljednjih dana trpi određene pritiske.
Sukladno tome je ESB dala ovo priopćenje”, rekao je Marić.
“Moratorij koji je na snazi do sutra u ponoć želi ustabiliti
poslovanje dok sanacijski odbor ne donese odluku. Inzistirat ćemo
da se izbori za mogućnost sanacije Sberbanke u Hrvatskoj. U
povijesti RH je provedeno 7 sanacija i sve su provedene
uspješno”, rekao je Marić.
“Moramo pojasniti i drugi scenarij, a to je da dođe do
likvidacije, a tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja
depozita do 100.000 eura. Ukupni iznosi osiguranih štednih uloga
je 3 milijarde i 800 milijuna kuna”, rekao je Marić.
”Većina hrvatskih državljana nalazi se u Kijevu, a dio u Poldavi
i Lavovu.U Ukrajini se nalazi između 30 i 40 hrvatskih
državljana. Prije agresije bilo ih je 114”, brojke su koje je
iznio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Istaknuo je da je MVEP imao brojeve telefona i kontakte svih
hrvatskih državljana i poručio da će ih danas sve nazvati i
utvrditi gdje su i što trebaju.
”Broj građana se stalno mijenja jer dio njih uspijeva prijeći
granici s EU, a radna skupina Ministarstva će kontaktirati sve
osobe s popisa i utvrditi točan broj ljudi i njihovo mjesto
boravka”, objasnio je ministar vanjskih i europskih
poslova.
“Od prvog dana početka agresije, sve sastavnice sustava
domovinske sigurnosti su se aktivirale kako bi se osigurao
sveobuhvatni pristup vezan za prihvat izbjeglica i daljnje
potrebe. Od 25 do 28. veljače jutros u šest sati u Republiku
Hrvatsku je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine. Neki se nalazi u
motelu Plitvice, a ostali su u privatnom aranžmanu. Organiziraju
se i prihvatni centru u Osijeku, u Zagrebu te u Krapinskim
Toplicama”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar
unutarnjih poslova Davor Božinović.
Podsjetio je da neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica
iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe: ”Sve skupa
može doseći brojku od osam milijuna ljudi. Radi se o velikoj
humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i
primati ukrajinske izbjeglice”.
“Uslijed ruskih aktivnosti u Ukrajini države članice EU-a uvele
su sankcije Ruskoj federaciji. Većina država članica EU-a i UK-a
su uvele mjere kojima ruskim zračnim prijevoznicima zabranjuje
korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz
zračnih luka na teritoriju država članica”, kazao je ministra
prometa, mora i infrastrukture Oleg
Butković.
”Ministarstvo prometa se zadužuje za pripremu obavijesti o
zabranu leta te dostavu te odluke hrvatskoj Kontroli zračne
plovidbe”, rekao je Butković, a nakon toga je Vlada izglasala
zabranu leta ruskim avionima iznad RH.