U općinama je broj zaposlenih povećan za dva i pol puta, u gradovima za 50 posto, a u županijama je udvostručen
Hrvatska ima više od pola milijuna stanovnika manje nego 2001.
godine, ali zato je broj zaposlenih u tijelima jedinica lokalne
uprave i samouprave u tih 20 godina nabujao. U općinama je broj
zaposlenih povećan za dva i pol puta, u gradovima za 50 posto, a
u županijama je udvostručen. Na to upozorava i saborska
zastupnica Narodne stranke – Reformisti Natalija
Martinčević.
– Broj zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave
ukupno je narastao s 10.692 na 19.047, odnosno čak 78,4 posto.
Isti trend prati i zapošljavanje u državnom i javnom sektoru,
gdje su u posljednjih 13 godina rashodi za zaposlene narasli za
11,8 milijardi kuna, odnosno 68 posto – rekla je Martinčević u
Saboru.
Posljedica preskupe usluge
Dodala je i da problem ne vidi u ljudima koji su u javnoj upravi
zaposleni, već u sustavu koji hitno treba mijenjati.
– Živimo u stoljeću informatizacije i digitalizacije što svim
korisnicima omogućava samostalno obavljanje cijelog niza usluga,
a što znatno smanjuje opseg poslova postojeće javne uprave –
istaknula je.
U 2020. ušli smo s 19.047 službenika i namještenika zaposlenih u
576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (428 općina, 127
gradova, 20 županija i Grad Zagreb). U analizi o kretanju broja
zaposlenih službenika i namještenika koju je objavila dr. sc.
Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
bivša ministrica, u županijama je 2019. bilo zaposleno 2409
ljudi, u gradovima 10.777, a u općinama 5861. To znači da je u
upravi jedne županije u prosjeku zaposleno 120 ljudi, u gradskoj
gotovo 85, a u općinskoj 14. Usporedila je i podatke iz 2018. i
2019. koji pokazuju da se u tih godinu dana u općinama broj
zaposlenih povećao čak 7,3, a u županijama 2,3%, dok je u
gradovima zabilježeno povećanje od 11% u 2018. u odnosu na
2017.
– Bez obzira na to što je posljednjih godina znatno unaprijeđeno
upravljanje u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, prevelik sustav
razmrvljen u malene jedinice nije organizacijski, upravno,
financijski i kadrovski kapacitiran za poslove za koje je
zadužen. Sve to ima za posljedicu preskupe usluge. Velik je broj
zaposlenih službenika i namještenika u županijama, gradovima i
općinama, ali još uvijek postoje lokalne jedinice (uglavnom
općine) u kojima nedostaje pročelnik jedinstvenog upravnog
odjela, odnosno službenik na rukovodećem radnom mjestu koji je
zadužen za upravljanje stručnim poslovima u lokalnoj jedinici.
Nedostaju moderna znanja za provedbu operativnih, a ponajviše
poslova usmjerenih prema razvoju za dobrobit svih građana i
poduzetnika u lokalnoj zajednici – zaključila je dr. sc. Jurlina
Alibegović.
Teritorijalni preustroj osjetljiva je tema jer se očekuje otpor
ukidanju već i manjih gradova i općina, a kamoli županija. To bi
značilo i smanjenje broja zaposlenih. Vlada je otvorila temu o
funkcionalnom spajanju općina i smanjila broj lokalnih
dužnosnika, zamjenika čelnika i vijećnika za 1438. Ministar
pravosuđa i uprave Ivan Malenica prije nekoliko je mjeseci na
konferenciji “Prilika ili prijetnja? Reforma lokalne i regionalne
samouprave u Hrvatskoj” rekao da je neosporna činjenica da su
promjene u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave
nužne. Idući korak, najavio je, izrada je mehanizama za
funkcionalno i stvarno povezivanje provedbom projekta
“Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne)
samouprave”.
Ott: Spajanje je neophodno
Provedbom mjere daljnje optimizacije i decentralizacije jedinica
putem potpore funkcionalnom spajanju iz Nacionalnog plana
oporavka i otpornosti, za čiju je provedbu osigurano više od 21,6
milijuna kuna, namjeravaju ojačati otpornost i kapacitete te
stvoriti sustav za financiranje zajedničkog obavljanja poslova,
utvrđivanje kriterija sufinanciranja zajedničkih projekata uz
sustav praćenja funkcionalnog povezivanja. Gradovima i općinama
bit će u interesu da se povezuju i surađuju.
Katarina Ott iz Instituta za javne financije u
svom osvrtu o funkcionalnoj i održivoj lokalnoj samoupravi u
Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
ističe da je funkcionalno, pa i stvarno spajanje, više nego
neophodno u državi s tako velikim brojem lokalnih jedinica, s
50-ak općina koje broje manje od 1000 stanovnika. Najmanja ih ima
samo 137, a najveća čak 16.500, a velike su razlike i u prihodima
po stanovniku. Najniži je 1700, a najviši čak 27.000 kuna.
– I nije točno da se one nisu voljne mijenjati i poboljšavati –
ističe Katarina Ott.