U jeku pandemije mnogi pokušavaju iznjedriti nešto dobro i pozitivno. Naše zlatne Pučpuljike pronašle su najbolji način kako ostati u pozitivnom i vedrom duhu
Uz pridržavanje svih propisanih mjera, cijeli vikend provele su u onome što ih čini prepoznatljivima i u čemu su u više navrata dokazale da su izvrsne, a to je pjevanje.
Zahvaljujući Međimurskoj županiji, u dvorani zgrade Scheier, u
dvodnevnom stručnom usavršavanju koje je provodio
Bojan Pogrmilović, poznati hrvatski
dirigent, vokalni pedagog i solo pjevač, članice
Ženskog vokalnog sastava Pučpuljike
unaprijedile su kvalitetu zborskog i folklornog pjevanja,
nastavile razvijati i učiti nove pjevačke tehnike te usavršile
pjevačku kvalitetu kako bi i dalje predano mogle raditi na
promicanju glazbe i pjevanja uopće te nastaviti nizati uspjehe i
podizati ljestvice na državnom i međunarodnom nivou.
U tom duhu izniknuo je i novi projekt suradnje triju ženskih
vokalnih sastava: Ženske vokalne skupine
“Pučpuljike”, Ženskog zbora “Sklad” iz Bakra i Vokalnog ansambla
“Contesse” iz Suhopolja, pod nazivom
Triptih Feminea. Osnovna ideja projekta
je prezentiranje ljepote ženskog višeglasnog pjevanja koje će tri
ansambla predstaviti u različitim manirima: klasičnom, modernom i
tradicionalnom, i to kroz tri koncertna nastupa zborova u sve tri
destinacije: Čakovcu, Bakru i Suhopolju od svibnja do rujna 2022.
godine.
Sva tri kulturno umjetnička amaterska društva, osim ljubavi prema glazbi gaje i ljubav prema svojoj zajednici i zavičaju kojeg kroz koncertna gostovanja prezentiraju. Tako će svaki zbor u sklopu organizacije koncerta u svojem gradu osigurati obilazak i upoznavanje lokalnih znamenitosti, te omogućiti dijalog gostujućih zborova s aktivnim sudionicima u društvenom životu: udrugama, pojedincima i lokalnom samoupravom, koji će biti temelj održivosti i širenja opsega ovog projekta u narednim godinama.
Možemo istaknuti još neke horizontalne teme koje provlačimo kroz ovaj projekt kao što je sve veća zastupljenost žena u odnosu na muškarce u kulturnom amaterizmu – u vokalnim ansamblima i folklornim skupinama, pa se sada već može reći da su žene u Hrvatskoj nositeljice kulturnog amaterizma.
Zanimljivo će biti akcentirati poveznice i različitosti tri
hrvatske regije, Primorja, Međimurja i Slavonije, s posebnim
akcentom na tri narječja koja čine jezični identitet i uklapa se
u “Zlatnu formulu hrvatskoga jezika
ča-kaj-što” koje ujedinjuje Hrvatsku (jezično,
identitetski, kulturološki i politički) , a koju je Ministarstvo
kulture RH stavilo na listu nematerijalne kulturne
baštine..
Ono što mi možemo reći je da željno iščekujemo glazbenu rapsodiju
koju će za nas pripremiti.
