Najviše djece rođene izvan bračne zajednice ima Međimurska županija
U Hrvatskoj se najviše djece rađa u ljetnim mjesecima, rekorder
je rujan, najviše djece rođene izvan bračne zajednice ima
Međimurska županija, prosječna dob majki koje rode prvo dijete u
posljednjih tridesetak godina porasla je s 24 na 29, svaki treći
brak završi razvodom, a najviše brakova razvrgne se oko 15.
godine zajedničkog života. Neki su to od podataka koje je objavio
Državni zavod za statistiku o prirodnom kretanju
stanovnika.
Najviše djece rađa se ljeti
U 2020. ukupno je rođeno 35.987 djece, 290 manje nego u
prethodnoj godini. Usporedbe radi, 2012. godine rođeno je 41.771
dijete i od tada broj stalno pada. Sve županije imale su
negativan prirodni prirast. Najveći udio izvanbračne djece
zabilježen je u Međimurskoj županiji, 480 na tisuću stanovnika,
što se može objasniti time što u toj županiji živi oko 10.000
pripadnika romske nacionalne manjine koji rijetko u matičnim
uredima sklapaju bračne zajednice, a najmanji je u
Požeško-slavonskoj županiji, 138. U Gradu Zagrebu je 207
izvanbračne djece na tisuću rođenih. Za cijelu Hrvatsku prosjek
je 22,8 posto. Najviše djece rađa se od srpnja do rujna. Najmanje
djece rođeno je u travnju.
Prije pedesetak godina prosječna dob majki s prvom bebom bila je
22 godine, sad je 29,4. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je
51,3 muške i 48,7 ženske djece. Kao i u prethodnoj godini, tako
je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, 44,2 posto,
drugorođene 33,9, trećerođene 13,7, a četvrtorođene i višerođene
7,1 posto. U 2020. umrle su 57.023 osobe, što je 10,1 posto više
nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta iznosila je 14,1.
Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7
godina. Umrlo je 142 dojenčadi, a promatrajući smrtnost beba u
duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Prije pedesetak godina
broj umrle dojenčadi bio je čak 41 na tisuću živorođenih, a
preklani četiri, što se može zahvaliti napretku medicine i boljoj
zdravstvenoj skrbi.
Ženici u brak s 31 godinu
Sklopljeno je 15.196 brakova, što je 23,1 posto manje nego u
2019. Usporedbe radi, 2016. ih je sklopljeno 20.467. Prosječna
starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za
nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri
sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina,
dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a
ženika 31,6 godina, izračunali su u DZS-u. Od ukupnog broja
sklopljenih brakova u građanskom obliku sklopljeno ih je njih
57,7 posto, a 42,3 posto u vjerskom obliku. Pravomoćno su
razvedena 5153 braka.
Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je čak 339.
U 42 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Najviše
uzdržavane djece rođene u braku koji se raspao povjereno je na
čuvanje i odgoj ženi, 82,7 posto, mužu je povjereno 11,1 posto, a
oboma šest posto.