Zašto se uopće kiti bor, pitate se? Kršćani kićenjem bora na neki način odaju počast Bogu, a ovo se nekada smatra i usvojenom poganskom tradicijom štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija
Postoji nekoliko teorija koje kažu zašto se taj običaj radi baš
na Badnjak, a prva je da je sve počelo u Njemačkoj u 16. stoljeću
kod luterana i onda se proširilo na cijeli svijet.
Druga legenda govori o propovjedniku iz Engleske koji je u 7.
stoljeću došao u Njemačku i smatrao da je najbolji način da
objasni jedinstvo Svetog trojstva tako da uzme jelu u obliku
trokuta koja bi simbolizirala to Trojstvo.
Možda ćete naići i na još jednu teoriju koja kaže da je Martin
Luther ukrasio drvce na Božić u 16. stoljeću – svjećicama. To je
bio običaj kada bi se u to blagdansko vrijeme u crkvama igrale
predstave o raju, tijekom kojih bi se na stablo vješale jabuke
kao simbol razlike između dobra i zla, a jabuke potječu još iz
priče o Adamu i Evi. U Hrvatskoj se običaj kićenja bora
pojavio sredinom 19. stoljeća pod njemačkim utjecajem. Domovi su
se prije toga ukrašavali zelenilom, plodovima i cvijećem na
Badnjak. Stabla su se nakon toga ukrašavala ukrasima od papira i,
primjerice, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Nekad su se na
drvca stavljale i svijeće koje su još od doba Rimskog Carstva
bile simbol božanstva i nade.