Bista prvog hrvatskog predsjednika postavljena u Murskom Središću izlivena je u mesingu od rastopljenih čahura iz doba Domovinskog rata i klasičnog je narativnog izgleda
Napokon spomenik prvom predsjedniku koji mu i nalikuje… Jedan
je to najčešćih komentara nakon što je u Murskom Središću u
srijedu navečer otkriven spomenik dr. Franji
Tuđmanu, rad kipara Nikole Vudraga.
– Bista je nastala na inicijativu Zrinske garde Čakovec. Nazvali
su me i rekli da bi željeli bistu koja mu sliči i izgleda
dostojanstveno. Dogovorili smo se nakon skica da je lijevamo u
mesingu od rastopljenih čahura iz doba Domovinskog rata, a da
sama skulptura bude klasičnog narativnog izgleda. Ponekad je u
redu da skulptura bude klasična, kao javni spomenik koji je danas
pod velikim kritikama.
Stil i ukus
Konceptualno, apstraktno, sve je to u redu kad je u pitanju neka
ideologija kao u Bakića ili Džamonje, ali kad se radi o
konkretnoj osobi ili konkretno državniku poput dr. Franje
Tuđmana, najidealnija je ipak narativna modelacija. Bez obzira na
nečije mišljenje, pozitivno ili negativno o njemu kao osobi, moj
je posao kroz objektivnost prikazati istinu, čovjeka kojeg se
prepoznaje, odlivenog od ispucanih čahura iz rata – kaže nam
varaždinski umjetnik Vudrag. On se prije tri godine uključio u
sličnu raspravu kad je u Zagrebu otkriven spomenik prvom
hrvatskom predsjedniku u izvedbi Kuzme Kovačića. Tad su neki
prigovorili da taj spomenik uopće ne sliči dr. Tuđmanu. “Svatko
ima svoj stil rada, to valja poštovati, ali su ukusni razni baš
kao i stilovi, čak i u odabiru osnovne ideje spomenika. U ovom
slučaju osobno smatram da ponekad ne trebamo vojskovođe, već
ljude koji grade nasljeđe”, poručio je tada. Njegova bista u
Murskom Središću u Međimurskoj županiji postavljena je uoči Dana
sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu
Vukovara i Škabrnje.
Gradonačelnik Dražen Srpak (HDZ) rekao je tom
prigodom da je F. Tuđman bio osoba koja je inzistirala na
povijesnom pomirenju hrvatskog naroda, te da je ponosan što je
bista postavljena na Trgu Franje Tuđmana, koji je gradski Odbor
za imenovanje ulica, sastavljen od članova različitih političkih
opcija, jednoglasno imenovao. Postavljanje biste je inicirala
Zrinska garda Čakovec, a financirali su je zajednički Zrinska
garda i Grad Mursko Središće. Diljem Hrvatske postavljeno je više
raznih spomenika dr. Tuđmanu. Mogu se vidjeti u Splitu, Osijeku,
Pakoštanima, Prigradi, Kninu, Cirkovljanu, Škabrnji, Slavonskom
Brodu, Kaštelima, Virovitici, Makarskoj, Velikom Trgovišću,
Pločama…
– Od izvedenih onaj u Škabrnji Kuzme Kovačića mi je likovno
dobar, a idejno, ali neizveden, s natječaja za Trg Franje Tuđmana
u Zagrebu, spomenik autora Kažimira Hrastea koji je Tuđmana
pokušavao uklopiti u krošnju metalnog drva, što je blago nalik
velikom Anthonyju Gormleyu. Nisam ja tu
mjerodavan za kritiku i ne kažem da nešto ne štima, ali osobno,
javno spomenički, vapim za vremenima narativnosti i neupitne
snage kojom zrače jedan Rendić, Frangeš, Valdec, velikani
realizma i narativnog monumentalizma, gdje osjetite auru likovnog
djela – kaže Vudrag.
I sa sunčanim naočalama
Inače, dr. Franjo Tuđman bio je počasni građanin Škabrnje, a i
središnji trg nazvan je po njemu. Brončani spomenik visok 340
centimetara rad je kipara Kuzme Kovačića, a
otkriven je u rujnu 2001. godine. Prvi predsjednik drži ruku na
srcu, a neki kritičari ističu da je autor odlično pogodio izraz
lica. “Nema dvojbe da je riječ o Kuzminoj magiji prepoznavanja,
simboliziranja i sugestije jer, portretirajući Tuđmana, Kovačić
je portretirao i Hrvatsku”, napisao je Igor
Zidić. Jedan od spomenika koji je izazvao najviše
reakcija je i bista u Novoj Gradiški postavljena 2008., s dr.
Tuđmanom sa sunčanim naočalama. U Pakoštanima je spomenik izradio
fra Joakim Gregov, predstojnik Franjevačkog
samostana Gospe od Milosti u Hvaru.