Organizator i domaćin programa je Javna ustanova - Međimurska priroda, a suorganizator CZK Rudar
Kako se istražuju noćni leptiri, piškur i vodenjaci? Koliko vrsta
ovdje živi? Što se događa s ovim vrstama u Hrvatskoj i svijetu?
Odgovore na ta i mnoga druga pitanja moći ćete saznati na
predavanju ‘Copernica, čikov, skunjkač – rezultati istraživanja
Međimurske prirode 2021. godine’ koje će se održati u srijedu,
24. studenoga 2021. godine u Centru za kulturu Rudar u Murskom
Središću, od 17 do 20 sati.
Organizator i domaćin programa je Javna ustanova – Međimurska
priroda, a suorganizator CZK Rudar. U programu sudjeluju Udruga
HYLA, BIOTA j.d.o.o. i Javna ustanova – Međimurska priroda. Uz
predstavljanje rezultata istraživanja Međimurske prirode 2021.
godine program uključuje i obilježavanje Međunarodnog dana
volontera (5. prosinca). Predstavit će se ovogodišnje iznimno
uspješne volonterske akcije u organizaciji Međimurske prirode, a
najvrjednije volontere očekuju i prigodne nagrade.
Ulaz je slobodan, a održat će se uz pridržavanje važećih
epidemioloških mjera: posjedovanje digitalne covid-potvrde (za
starije od 16 godina), nošenje zaštitne maske na licu i
održavanje razmaka.
Sara Kočiš, stručna suradnica za opće poslove
zaštite prirode najavljujući program ističe:
– Nepregledne poplavne šume, močvare i vlažne livade ključne su
za opstanak vrsta poput leptira, piškura ili vodenjaka, koje su
bile predmet opsežnih terenskih istraživanja ove godine u
međimurskoj prirodi.
Danje leptire koji su vezani za vlažna staništa možemo nabrojati
na prste jedne ruke, no broj močvarnih vrsta noćnih leptira mnogo
je veći. Povijesna istraživanja danjih leptira spomenutog
područja vrlo su oskudna, dok su noćni leptiri kao cjelina ostali
potpuno nepoznati. Terenska istraživanja provedena tijekom 2021.
godine ukazuju da se radi o iznimno bogatom, raznolikom i važnom
staništu, kako za danje tako i za noćne leptire.
Čikov ili piškur atipična je riba iz porodice vijuna. Tu vrstu
najčešće susrećemo u sporotekućim vodama ili stajaćicama
obraslima vegetacijom i s muljevitim dnom u kojem, ukopan,
provodi najveći dio vremena. Čikov se danas smatra ranjivom
vrstom zbog isušivanja močvarnih staništa, kanaliziranja i
pregradnje vodotoka. Provedenim istraživanjem zabilježeno je
nekoliko lokacija na kojima obitava ta vrsta, a uz njega
pronađene su i druge zanimljive riblje vrste poput koljuške,
crnke, manjića te mnogih drugih.
Nakon što su potvrđeni uz rijeku Muru,veliki vodenjaci po prvi
puta zabilježeni su i uz rijeku Dravu i na zapadnom dijelu
županije uz granicu sa Slovenijom. Međutim, ne može se sa
sigurnošću reći o kojoj vrsti se radi jer u Hrvatskoj postoje
dvije slične vrste velikih vodenjaka koje međusobno mogu stvoriti
hibride mješovitih morfoloških osobina. Daljnjom genetičkom
analizom uhvaćenih jedinki potvrđena je prisutnost obiju vrsta,
što daje novu sliku o njihovoj rasprostranjenosti u županiji i u
Hrvatskoj.
Program
17:00 Okupljanje i registracija sudionika
17:30 Coprnice i matuli u Međimurju
– rezultati istraživanja noćnih i danjih leptira (HYLA)
18:00 Čikov i ostale ribe
– rezultati istraživanja ihtiofaune (BIOTA)
18:30 Vodenjak veliki i/ili dunavski
– rezultati istraživanja vodenjaka (HYLA)
19:00 Rogljač, ftič, rak…
– rezultati istraživanja djelatnika Međimurske prirode
(JU Međimurska priroda, Sara Kočiš)
19:30 Rasprava i završno druženje