S obzirom na branšu, manjak stručne radne snage posebno pogađa njegu starijih i nemoćnih i zdravstvo
Skoro 34 milijuna ljudi u Njemačkoj je u regularnom radnom
odnosu. To je novi rekord. No istodobno i dalje raste broj
nepopunjenih radnih mjesta. Godišta s visokim natalitetom odlaze
u mirovinu, a zbog negativnog demografskog razvoja sve je manji
broj novih radnika. Sve više tvrtki se žali na nedostatak stručne
radne snage. Za njemačko gospodarstvo to je postalo jedan od
najvećih poslovnih rizika, piše Deutsche Welle.
Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje najnovije ispitivanje
javnog mnijenja koje je po narudžbi zaklade Bertelsmann proveo
institut Civey. Od 7.500 ispitanih poduzetnika njih 66 posto je
navelo da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Prošle
godine je njih 55 posto izjavilo da računaju s problemima u
popunjavanju radnih mjesta.
Stanje nije isto u svim branšama, regijama, zanimanjima i
kvalifikacijama. Ako se tvrtke koje imaju manjak radne snage pita
što im točno nedostaje, skoro svaka druga navodi osobe sa
završenim srednjoškolskim stručnim osposobljavanjem. Akademski
obrazovanih nedostaje u svakom četvrtom poduzeću. S obzirom na
branšu, manjak stručne radne snage posebno pogađa njegu starijih
i nemoćnih i zdravstvo.
“Činjenica je: u Njemačkoj nestaje radna snaga”, upozorio je u
kolovozu Detlef Scheele, predsjednik upravnog odbora Savezne
agencije za rad. “Od njege preko
održavanja klimatizacije do logistike i fakultetski
obrazovanih. Posvuda će nedostajati stručne radne snage.” Prema
njegovim podacima, Njemačka treba 400.000 doseljenika godišnje
kako bi zadovoljila potrebe na tržištu rada.
Veće plaće i pogodovanje obiteljima
No u praksi je do sada doseljavanje strane radne snage igralo
malu ulogu. Samo 16 posto ispitanika iz Bertelsmannove studije je
navelo da radnu snagu traži u inozemstvu. Većina ih
posebno atraktivnim ponudama pokušava privući domaće
zaposlenike.
Od 1. ožujka 2020. u Njemačkoj je na snazi zakon koji bi trebao
olakšati dolazak stručne radne snage iz zemalja koje nisu
članice Europske unije. Unatoč tome, mnogi poduzetnici se
ustručavaju od traženja radnika u inozemstvu. Razlozi su
različiti. Kao glavni razlog tvrtke navode strah od
poteškoća u sporazumijevanju i problem procjene
kvalifikacije radnika sa stranom svjedodžbom.
Njemačkoj nedostaje dobro obrazovanih radnika, ali i
dalje je najveći problem – jezik, piše Deutsche Welle.
Slični su odgovori i onih tvrtki koje su već zaposlile strane
radnike. To pokazuje da neke bojazni i nisu baš neopravdane,
recimo što se tiče sporazumijevanja sa strancima. S druge strane,
birokratske prepreke su u praksi očito manji problem nego što se
to na prvi pogled čini.
67 posto sudionika studije polazi od toga da će idućih godina
imati manje stručne radne snage nego što im je potrebno. “Manjak
stručne radne snage je sve veći problem, a rješenje nije na
vidiku. Mi kao društvo trebamo održiva
rješenja kako bismo izašli na kraj s demografskim
promjenama i socijalno-ekološkom transformacijom”,
smatra Matthias Mayer, stručnjak za migracije iz zaklade
Bertelsmann
On ističe da je presudna dosljedna primjena Zakona o doseljavanju
stručne radne snage. Po Mayerovom mišljenju, tu spada i
jednostavniji postupak priznavanja stranih svjedodžbi i diploma.
On smatra da bi tu od pomoći mogla biti partnerstva u obrazovanju
između Njemačke i drugih zemalja, koja bi mogla doprinijeti
boljem uzajamnom razumijevanju poduzetnika i potencijalnih
stranih zaposlenika. Čak 57 posto ispitanih tvrtki ocjenjuje da
bi bilo korisno sklapanje više transnacionalnih sporazuma o
posredovanju u zapošljavanju ili obrazovanju stručne radne snage,
piše
RTL.