Grad bez koncerata, kina, kazališta i izložbi i nije grad, a Čakovec upravo zahvaljujući Centru za kulturu već 40 godina dokazuje da je razvijena urbana sredina
Na protekla četiri desetljeća našeg hrama kulture danas su se na
konferenciji za medije osvrnuli aktualni ravnatelj Centra za
kulturu Čakovec Romano Bogdan, gradonačelnica
Ljerka Cividini i voditeljica izložbene i
filmsko-prikazivačke djelatnosti Marina Kukolić.
Sama povijest ove naše kulturne ustanove prilično je zanimljiva,
jer početkom ’80-tih godina prošlog stoljeća, zbog ekonomske su
situacije bila zabranjena ulaganja u kulturu. No, kako je bila
dozvoljena vojna izgradnja, Čakovčani i Međimurci su odlučili
iskoristiti tu ‘rupu’, te je na Trgu Republike izgrađen objekt
koji je tada nosio naziv Dom omladine boraca i JNA, a Međimurci
ga već četiri desetljeća znaju kao Centar za kulturu
Čakovec.
Za
kulturnu je djelatnost registriran 3. studenog 1981. godine, a
prvi se program održao 22. studenog koncertom Zagrebačkog
simfonijskog orkestra i zbora tadašnje Radiotelevizije Zagreb.
Prvu je predstavu krajem siječnja 1982. godine odigralo Hrvatsko
narodno kazalište u Zagrebu, dramatizirani roman Miroslava Krleže
‘Banket u blitvi’, a već je prvi program pratila i izložba, te je
1989. godine izložbena, uz filmsku, kazališnu i glazbenu, postala
redovna djelatnost Centra.
U osvrtu na proteklih 40 godina Centra za kulturu Čakovec ne
smiju se zaboraviti njegovi prijašnji ravnatelji – prof. emeritus
Stjepan Hranjec, Vera Habek i Ladislav Varga, kao ni arhitekt
Ivan Petrović koji potpisuje projekt, te je i danas konzultant
kod eventualnih preinaka.
Naravno, tu je i neizostavni Vinko Lisjak,
idejni začetnik Centra za kulturu i ravnatelj Kino poduzeća
Čakovec na čijim je temeljima nastao Centar.
– Prvih 40 godina je iza nas i imamo čvrste temelje na kojima
možemo dalje planirati i razvijati kulturu u Čakovcu, na radost
naše publike, koja uvijek toplo i srdačno dočekuje sve izvođače.
Ona je taj duh Čakovca kao grada kulture, jer grad bez muzeja,
kazališta i kina i nije grad i drago mi je da mi i dalje imamo
svoju publiku čime dokazujemo da smo jedna razvijena urbana
sredina, istaknuo je ravnatelj Romano Bogdan.
Zahvaljujući radu CZK-a i svih njegovih djelatnika tijekom
40-godišnjeg razdoblja, naši građani mogu uživati u recentnim
programima kojih se ne bi posramile ni mnogo veće sredine,
istaknula je gradonačelnica Ljerka Cividini.
–
Majski muzički memorijal, Jazz fair, Međunarodna filmska
radionica, Tribina Čakovec četvrtkom, ASSITEJ, likovne izložbe…
sva ta događanja šire naše horizonte, a ova je okrugla obljetnica
prilika da se okrenemo budućnosti i vremenima koja dolaze. Njih
će sigurno obilježiti nove tehnologije i novi oblici kulturnih i
umjetničkih izričaja, a poznavajući čakovečke kulturnjake i
njihov dosadašnji rad, sigurna sam da će nam priuštiti mnogo
koncerata, predstava i izložbi, u čemu će im Grad Čakovec i dalje
biti potpora, naglasila je gradonačelnica Ljerka Cividini.
Marina Kukolić najavila je slavljeničku izložbu, koja se priprema
u suradnji s Muzejem Međimurja Čakovec, i na kojoj će biti
prikazani radovi naših zavičajnih autora, umjetnika rođenjem,
životom ili radom povezanih s ovim krajem.
U
četvrtak, 4. studenog, u izložbenom prostoru CZK-a u 19:00 moći
će se razgledati djela Ladislava Kralja Međimurca, Luje
Bezeredija, Marije Zidarić, Pavla Vamplina, Josipe Vojtjehovski,
Priske Kulčar, Roka Štokića, Josipa Grgevčića, Slobodana
Benkovića-Boča i Roberta Wrane, te Mihaela Štebiha, Pavla
Vojkovića, Gabrijela Horvata, Marike Štefan Berberović i
Slobodana Šimića.
Skromna proslava 40-godišnjice Centra za kulturu Čakovec bit će
zaključena istog dana u 20:00, predstavom ‘Gruntovčani’
Satiričkog kazališta Kerempuh, a za 40. rođendan Centar za
kulturu Čakovec dobio je i novi vizualni identitet, izabran
javnim natječajem, koji potpisuje autorski tim Filburg iz
Zagreba.
