Vinko Horvat, zadnji zapovjednik bojne iznio je ratni put bojne uz naglasak da je prva satnija 54. SPB Čakovec sudjelovala u oslobađanju prvog oslobođenog grada u Domovinskom ratu, grada Lipika
U subotu, 23. listopada je u Domu kulture u Goričanu u
organizaciji 54. Samostalne pješadijske bojne Čakovec klub
Goričan proslavljeno trideset godina od osnutka 54. Samostalne
pješadijske bojne Čakovec.
Od gostiju treba napomenuti nazočnost Željka Motike, izaslanika
ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda,
Pavu Naletilića, predsjednika zbora udruga ZNG
RH, v.d. župana Međimurske županije Josipa
Griveca, načelnika Općine Selnica Ervina
Vičevića, zamjenika načelnika Općine Goričan
Franju Šavoru te mnogih predsjednika
braniteljskih udruga iz Međimurske i Varaždinske županije, grada
Zagreba, Pakraca, Lipika.
Vinko Horvat, zadnji zapovjednik bojne iznio je
ratni put bojne uz naglasak da je prva satnija 54. SPB Čakovec
sudjelovala u oslobađanju prvog oslobođenog grada u Domovinskom
ratu, grada Lipika. U ime ministra Tome Medveda, izaslanik Željko
Motika pozdravio je sve nazočne i najavio je da će ministarstvo i
ubuduće podržavati ovakve projekte gdje se promovira istina o
Domovinskom ratu. V.d. župana Međimurske županije pozdravio je
sve nazočne te je najavio daljnju suradnju s udrugama proisteklim
iz Domovinskog rata.
54. Samostalna pješadijska bojna Čakovec
Zapovijed generala Martina Špegelja od 28.
lipnja 1991. za formiranje 54. samostalnog bataljuna ZNG-a pod
zapovjedništvom Stjepana Marciuša nije se mogla
izvršiti zbog tada prisutnih mnogih organizacijskih, logističkih
i drugih problema. Budući pripadnici 54. samostalne bojne u
blokadama objekata bivše JNA još uvijek sudjeluju kao pripadnici
pričuvnog sastava MUP-a, odreda TO-a “Marko Kovač” i ostalih
jedinica.
Po završetku tzv. “lokalnog rata” postrojbe OŠTO-a Čakovec
upućuju se na razna ratišta. Na zapadno-slavonsko bojište 10.
listopada 1991. kreću dobrovoljci iz Športske čete, a od 17.
listopada se izmjenjuju postrojbe pod zapovjedništvom
Zdravka Holcingera,
Vladimira Šajna i Željka
Homana, da bi se sredinom studenoga ustrojilo
zapovjedništvo 54. samostalne bojne Čakovec s Brankom
Šalamonom kao zapovjednikom.
Pošto navedeno zapovjedništvo nije prihvatilo djelatni status u
HV-u, ustrojava se novo zapovjedništvo bojne na čelu s Vladimirom
Šajnom. Postrojba se ustrojava na dragovoljačkom principu i do
kraja 1991. godine u svom sastavu ima četiri satnije,
inženjerijski vod, prateći vod i vod veze.
Jedna od najvažnijih akcija 54. samostalne bojne je sudjelovanje
1. satnije u oslobađanju Lipika, gdje je satnija odigrala važnu
ulogu u držanju grada, a kasnije s drugim jedinicama u slamanju
neprijateljskog otpora. Prva postrojba koja je građanima Lipika
došla u pomoć nakon dva mjeseca traženja pomoći jest 1. satnija
54. samostalne bojne. Slijedi sudjelovanje u oslobađanju
Kukunjevca, Dereze i Kusonja.
Bojna je 28. prosinca 1991. reorganizirana. U svakoj satniji
formirana je jezgra, dobrovoljački udarno-izviđački vodovi, a
broj satnija povećan je na pet. Nakon višemjesečnog držanja
položaja u Jagmi, Kopitima, Subockoj i Kusonju 54. samostalna
bojna je 1. travnja 1992. demobilizirana.
Dvije dragovoljačke satnije pod zapovjedništvom Zvonimira
Košira i Tonija Habjana ostaju i dalje
na ratištu i drže položaje kod sela Kusonje i sela Dragovići sve
do UNPROFOR-ovog preuzimanja nadležnosti u tim područjima
početkom lipnja 1992. godine. Po povratku s pakračkog bojišta te
iste dragovoljačke satnije odlaze na slavonsko-brodsko bojište.
Postrojba je definitivno rasformirana u travnju 1993. godine. U
dvije godine ratnog puta kroz hrvatska bojišta postrojba je imala
21 poginulih i umrlih pripadnika te preko 60 ranjenih boraca.
Ovom prilikom organizatori Mladen Magdalenić,
predsjednik 54. SPB Čakovec klub Goričan i Pavo
Jazvić zahvaljuju se svim donatorima koji su pomogli u
financiranju ove bitne obljetnice, a posebna zahvala Ministarstvu
hrvatskih branitelja na financijskoj podršci koja je velikim
dijelom pomogla ovoj organizaciji. Posebna zahvala Mirku Švendi
Žigi koji je svojim pjevanjem uljepšao ovu 30. obljetnicu te
profesoru Vinku Grgiću na vođenju programa
proslave, poručuju.