Sve je više reakcija na vijest o mogućem državnom preuzimanju osnivačkih prava zdravstvenih ustanova, među kojima je i Županijska bolnica Čakovec. Tome se protive i u MDS-u, čije priopćenje koje potpisuje predsjednik stranke Željko Pavlic prenosimo u cijelosti
Ministarstvo zdravstva uputilo je članovima radne skupine za
izradu zakona prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
zdravstvenoj zaštiti kojim se uglavnom predlaže centralizacija
cijelog sustava.
Međimurski demokratski savez protivi se prijedlogu ministra
Vilija Beroša, jer je ovo još jedan primjer
centralizacije države, kojim će se o zdravstvenoj zaštiti u
Međimurju odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju.
U Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti želi se doslovce ‘potezom olovke’ oteti
Županiji njezinu imovinu i osnivačka prava za Županijsku bolnicu
Čakovec, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo
Međimurske županije.
Stanovnici županije i Međimurska županija ulagali su vlastita
sredstva u naše zdravstvene ustanove, Županijska bolnica Čakovec
izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja (!), da bi im se
na kraju uskratila mogućnost da upravljaju njima, a time i
sustavom zdravstvene zaštite. Sustavom kojim se godinama uspješno
upravljalo i koji je dobivao priznanja od te iste države.
Naime, Ministarstvo zdravstva uputilo je članovima radne skupine
za izradu zakona prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
zdravstvenoj zaštiti kojim se uglavnom predlaže centralizacija
cijelog sustava. Predlaže se da sve opće i specijalne bolnice na
županijskoj razini, njih 57, dobiju novog vlasnika – državu.
Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno
zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. I
županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali
zatvoriti vrata i kao ‘vrhovno tijelo’ ostao bi Hrvatski zavod za
hitnu medicinu.
Dijelom se šire ovlasti domova zdravlja, a liječnici koji u njima
rade u privatnim ordinacijama ubuduće bi morali obavljati sve one
poslove za koje u domu zdravlja drže nužnima. Točnije, ne bi
mogli odbiti obaviti posao koji je u opisu rada doma zdravlja.
Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u
zdravstvenom sustavu nije zapravo racionalizacija, koja u ovakvim
slučajevima služi kao alibi, jer se neće mnogo uštedjeti. Država
već sada kontrolira najveće troškove; plaće i limite potrošnje po
bolnicama, a također je važna činjenica da 75% dugova u zdravstvu
prave klinički centri koji su već sada pod upravom države.
Po našem mišljenju, tim više dolazi do izražaja politička
dimenzija ove centralizacije, a to je namjera centralizirane
države, a što Hrvatska svakako jest, da upravlja svim aspektima
života svojih građana.