Iz MUP-a mole građane da prosjacima ne daju novac jer ih tako potiču da i dalje tako dolaze do zarade te da slučajeve prosjačenja odmah prijave policiji
edavna presuda Stalne službe gospićkog Općinskog suda u Gračacu,
po kojoj je 55-godišnji Rajko S. iz Knina osuđen zbog prosjačenja
zbog čega je dobio uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana,
aktualizirala je pitanje prosjačenja koje je ove godine, u odnosu
na lani, u porastu za 20 posto. Usporedbe radi, u prvih osam
mjeseci 2020. godine po podacima MUP-a je, zbog odavanja skitnji
i prosjačenju, što je prekršaj po Zakonu o prekršajima protiv
javnog reda i mira, prijavljeno 408 osoba, dok je ove godine do
kraja kolovoza u istom prekršaju evidentirano 490 takvih
slučajeva, dakle 20,1 posto više.
Odavanje skitnji ili prosjačenje, posebno ono u kojem prosjak
laže o svom imovinskom stanju ili bolestima kako bi pridobio
samilost građana, kažnjivo je svugdje, tu vrstu uznemiravanja
mogu prijaviti i sami građani ili policija, ako počinitelja
zatekne u prosjačenju. Tako je bilo lani u slučaju Rajka S. “Kriv
je što je dana 11. rujna 2011. godine u 16.30 sati u Gračacu išao
od kuće do kuće i tražio novac od građana govoreći da je gladan i
da mu novac treba za hranu, čime se odao prosjačenju. Na taj je
način dobio od Ljubice M. 10 kuna, od Marjana T. 30 kuna i od
Pere B. 20 kuna”, navodi se u rješenju Općinskog suda u Gračacu.
Za prosjačenje je moguće izreći prekršajne novčane kazne, stoji u
Zakonu, i to u od 50 do 200 DEM protuvrijednosti domaće valute
ili kaznu zatvora do 30 dana. Rajko je dobio uvjetnu kaznu
zatvora u trajanju od 15 dana pa, ako u idućih godinu dana ne
ponovi ovakav ili sličan prekršaj, neće u zatvor. No ostao je i
bez “zarađenih” 60 kuna s obzirom na to da je sud odlučio da mu
se ta imovinska korist oduzme i vrati oštećenicima u iznosima u
kojima su oštećeni. Zbog lošeg imovinskog stanja, stoji također u
odluci suda, prosjak je oslobođen plaćanja troškova postupka koji
su u ovom slučaju daleko veći od materijalne koristi koju je
Rajko pokušao ostvariti.
Nerijetko iz centara za socijalnu skrb napominju kako svatko tko
ima problema s materijalnom situacijom može kod njih potražiti
pomoć; od novčane pomoći do drugih potrepština za život, svaki
grad i općina imaju mogućnost dodatno pomoći siromašnim ljudima,
a beskućnici imaju na raspolaganju skloništa po županijama gdje,
osim krova nad glavom, imaju mogućnost proći i prekvalifikacije
kako bi stekli uvjete da se vrate na tržište rada ako je to
moguće. Zato i iz skloništa nerijetko kažu da se rijetko tko
odluči na prosjačenje i da se tu često radi o osobama koje i nisu
u tako teškoj situaciji ili su pak na prosjačenje prisiljene.
Statistika MUP-a kaže da su 2011. godine utvrđena 342 takva
prekršaja od kojih je velika većina počinjena na ulicama,
trgovima i drugim javnim otvorenim prostorima. Evidentirano je
ukupno 360 osumnjičenih osoba, od čega 184 muškarca i 176 žena. U
ukupnom broju počinitelja bilo je devet maloljetnika te 74
povratnika. Ti su podaci s godinama varirali, uglavnom padali. U
2019. prijavljen je ukupno 721 počinitelj prekršaja prosjačenja i
skitnje, a lani ih je bilo 619, od čega 417 muškaraca i 202
žene.
Lani je od ukupnog broja prekršitelja njih 260 evidentirano zbog
prosjačenja, a 359 zbog skitnje, podaci MUP-a kažu da su u nekoj
od te dvije vrste prekršaja zatekli i 169 skitnica ponavljača, a
bilo je i 107 ponavljača prosjačenja. Kada su u pitanju
maloljetnici, lani je jedan maloljetnik bio skitnica, dok je pet
djevojaka zatečeno u prosjačenju.
Ima izuzetaka, slučajeva kada se prosjačenjem ne krši zakon, no
oni su rijetki. Većina se ipak lažno predstavlja i na prosjačenju
temelji biznis; bilo da prosjače sami ili na to tjeraju druge,
uglavnom ženske osobe ili djecu. Ima, nažalost, i onih koji mole
novac zbog doista bezizlaznih materijalnih prilika u kojima su se
našli. U takvim se slučajevima, ističu iz MUP-a, ne bi radilo o
spomenutom prekršaju, no i takvi se slučajevi provjeravaju.
Kako bi se prosjačenje smanjilo, policijski službenici usko
surađuju s centrima za socijalnu skrb, državnim odvjetništvima i
drugim nadležnim institucijama, ali mole i građane za suradnju s
obzirom na to da oni najčešće mogu prepoznati lažne prosjake i
pomoći da se toj praksi stane na kraj. Zato iz MUP-a mole građane
da prosjacima ne daju novac jer ih tako potiču da i dalje tako
dolaze do zarade te da slučajeve prosjačenja odmah prijave
policiji.