U donjem Međimurju iznajmljuje se sve više starih i obnovljenih kuća u kojima godinama nitko ne živi. Kuća od 200 kvadrata sa šest soba iznajmljuje se za 3200 kuna mjesečno za četiri osobe
Filipinci, Ukrajinci, Nepalci, Indijci… Na sjeveru Hrvatske
širi se krug zemalja iz kojih dolaze strani radnici.
Metaloprerađivačke, prerađivačke i građevinske tvrtke ne
uspijevaju pronaći dovoljno radnika na domaćem tržištu radne
snage, pa ih “uvoze”. Već ih je toliko da se pojavio problem s
njihovim smještajem.
Osim u hotelima, apartmanima i kućama za odmor te sobama u sklopu
ugostiteljskih objekata, borave i u privatnim kućama koje im
vlasnici iznajmljuju. U donjem Međimurju iznajmljuje se sve više
starih i obnovljenih kuća u kojima godinama nitko ne živi. Kuća
od 200 kvadrata sa šest soba iznajmljuje se za 3200 kuna mjesečno
za četiri osobe. Može ih biti i više, a cijena po osobi je 800
kuna.
– Dobro su nas prihvatili. Ne izlazimo puno, nakon posla idemo u
stan i gledamo televiziju. Ponekad odemo do jezera ili u najbliži
kafić na kavu – kaže nam Ukrajinac koji je posao pronašao u
ugostiteljstvu.
Sobu i troškove dijeli s kolegom. Plaća je dvostruko veća nego u
Ukrajini, no plan mu je, otkriva, kad-tad otići u Njemačku. Soba
od 15 kvadrata može se u Čakovcu unajmiti za oko 800 kuna
mjesečno, a stan od 40 kvadrata za 2600 kuna. Veći broj stranaca
radi u metaloprerađivačkim tvrtkama u međimurskom Donjem
Kraljevcu, te u gospodarskim zonama u okolici Varaždina. U tvrtki
Međimurje graditeljstvo zapošljavaju radnike s Kosova te iz BiH i
Ukrajine.
– Mlađe domaće radne snage na tržištu gotovo da i nema, pogotovo
u baznim strukama kao što su zidar, tesar i armirač. Ta zanimanja
jednostavno izumiru na ovom području – kaže direktor Goran
Knežević. Građevinarske tvrtke dovijaju se kako nakon odlaska
radnika u mirovinu pronaći nove. Ove godine izdano je gotovo
57.000 dozvola strancima za rad i boravak u Hrvatskoj.
U Varaždinskoj županiji otvoreno je i pitanje treba li za strane
radnike otvoriti inkluzivni centar. – Mijenja se struktura grada
i županije. Doselilo se oko 4000 stranaca, prvenstveno iz Azije.
Postoji li plan za neki centar inkluzivnosti, da se ti ljudi
uključe u društvo? – upitao je na sjednici Skupštine Varaždinske
županije vijećnik Mario Lešina.
Župan Anđelko Stričak rekao je da bi bez stranih
radnika gospodarstvo teže funkcioniralo, te da treba voditi brigu
i o strancima koji tu žive i rade. – Siguran sam da su naši
Hrvati koji su odlazili u svijet dolazili i u sredine koja nisu
uvijek bile gostoljubive – kazao je župan i pozvao vijećnike da
se uključe u rješenje problema kako strane radnike integrirati u
društvo i pomoći im da se dobro osjećaju daleko od svojih
obitelji.
Prema podacima koje je prikupio Stričak, na području Varaždinske
županije na privremenom boravku nalazi se 2414 državljana trećih
zemalja. Najviše ih je Bosne i Hercegovine, 825, iz Srbije 649,
Nepala 414, Filipina 91, Ukrajine 89, Indije 70, Kosova 76,
Sjeverne Makedonije 64, Brazila 36, Kirgistana 17, po devetero ih
je iz Rusije i Šri Lanke, šestero iz Vijetnama…
U susjednoj Podravini, kod Križevaca, podignuto je cijelo naselje
za smještaj nekoliko stotina radnika turske tvrtke Cengiz Insaat,
koji rade na željezničkoj pruzi od Križevaca do Koprivnice i
dalje do granice s Mađarskom. Domaćini su im tiskali i turističke
letke na turskom jeziku kako bi im boravak bio što
ugodniji.