Najveće zaštićeno riječno područje u Europi koje je danas UNESCO proglasio prvim na svijetu 5-državnim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav, međunarodni je primjer sinergije zaštite prirode i održivog razvoja
Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode,
današnje proglašenje 5-državnog rezervata Mura-Drava-Dunav od
strane UNESCO-a u Abuji, Nigeriji, povijesni je korak prema novom
dobu za prirodu i ljude.
Rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom,
Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700
kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće
zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer
sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog
razvoja. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta,
rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona.
“Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne
suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u
očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer
ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo
je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za
bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km
rijeka i zaštititi 30% kopna EU. To je samo još jedna potvrda
mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom
krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša
Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za
zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.
Iako ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere
Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, rad institucija
na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje
rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih
poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala,
rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla
štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica
poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre
te riba kao što je kečiga.
Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i
gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute
poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju
pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a
isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač
održivog razvoja.
“U vrijeme klimatske krize i velikog izumiranja vrsta, zaštita
prirode postaje pitanje preživljavanja. Proglašenje rezervata
biosfere Mura-Drava-Dunav važan je korak prema zelenoj i održivoj
budućnosti u kojoj nema više prostora za negativne prakse poput
novih projekata izgradnje hidroelektrana, nepotrebne regulacije
rijeka ili vađenja sedimenta. Europsku Amazonu stoga vidimo kao
dobar primjer suživota ljudi i prirode”, dodala je Kalauz.
Vrijednost zaštite ovog područja prepoznala je i Europska unija
koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u
vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti
prirode i razvoju ovog područja.
“Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli
jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće
naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan
‘papirnati park’, potrebna je veća predanost donositelja odluka,
ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja
Europske Amazone. Očekujemo nastavak dobre suradnje, istinski
živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče
inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena”,
istaknula je voditeljica inicijative Mura-Drava-Dunav u WWF
Adriji Ivana Korn Varga.