Danas u romskom naselju Kuršanec pokupljeno je štene koje ima tek 5 mjeseci. Prepun je rana koje su ispunili crvi, izuzetno mršav, pothlađen, u sepsi...
Aleksandra Hampamer Aleksandra Hampamer, voditeljica
Skloništa za napuštene životinje ‘Prijatelji’, u našu redakciju
poslala je pismo i vrlo uznemirujuće fotografije koje
objavljujemo u nastavku u cijelosti:
Nakon što se krajem 2018. godine završila prva faza projekta
kastracije i liječenja pasa u romskim naseljima Međimurja te je
2019. godine Sklonište za životinje Prijatelji u Čakovcu brojalo
gotovo 800 pasa na svojoj skrbi.
2019. godine nisu primili gotovo niti jednog novog psa iz
naselja. Izgledalo je da je projekt dao svoj rezultat i da nema
novog priliva pasa.
A onda je odjednom opet sve krenulo. Tijekom 2020. i 2021. godine
već je preko 300 pasa ušlo u Sklonište, uglavnom iz romskog
naselja Kuršanec i Parag. Trošak liječenja i zbrinjavanja tih
pasa iznosio je preko 300000,00 kn koje je sklonište prikupilo od
svojih donatora.
Svi ti psi ne bi bili živi da ih Sklonište nije pokupilo i
zbrinulo. Pregaženih, slomljene kralježnice, šugavih, punih
glista, ranjenih. Srećom pa Sklonište ima nekoliko romskih
stanovnika koji dojavljuju pse kojima treba pomoć pa se za neke i
uspijevaju izboriti.
No, mnogi su umrli jer su za njih saznali prekasno. Poput ovog
šteneta pokupljenog danas u romskom naselju Kuršanec koji ima tek
5 mjeseci. Prepun je rana koje su ispunili crvi, izuzetno mršav,
pothlađen, u sepsi. Ili kujice koja sva u ranama od šuge luta
romskim naseljem.
Pitaju se u skloništu dokle će Romi nastaviti dovlačiti nove pse
u naselje i dokle će se većinsko stanovništvo
riješavati svojih “viškova” tako da ih ostavljaju pred
romskim naseljem ili sa starim željezom, baš poput neke stvari,
predaju Romima.
Pitaju se i zar Zakon nije jednak prema svima?
Kako je moguće da u romskim naseljima žive psi koji nisu označeni
mikročipom iako je to obaveza za svakog vlasnika psa još od 2004.
godine, a samim time niti cijepljeni protiv bjesnoće?
Projekt kastracije pasa u romskim naseljima pod kapom
Ministarstva poljoprivrede se ponovo nastavlja ove jeseni, ali
problem se neće riješiti ukoliko se zakon ne počne provoditi za
sve građane ove zemlje podjednako.
Ovaj maleni bezimeni štenac danas je dobio svoju šansu za život,
iako je malena. Preko 400 njih svoju šansu čeka. Sklonište za
životinje ne može cijeli problem riješiti samo ako se u sve ne
uključe sve mjerodavne institucije u državi.
Želite li pomoći Skloništu u plaćanju troškova liječenja za ovog
malenog možete to učiniti uplatom na HR3323400091116025375, ZEU
Prijatelji životinja i prirode Čakovec ili paypal: info@prijatelji-zivotinja.org