'Nastave li se uzlazne brojke u Hrvatskoj, možemo očekivati postrožavanje mjera'
Epidemiološko stanje se pogoršava. Jučer su u Hrvatskoj
zabilježena 524 nova slučaja zaraze koronavirusom, koliko nismo
imali više od dva i pol mjeseca, a nastavak je kontinuiranog
laganog rasta posljednjih nekoliko tjedana zbog ljetnog
opuštanja. Od 2124 zaraženih 235 pacijenata na bolničkom je
liječenju, a na respiratoru 26. Prije tjedan dana u bolnicama su
bila 192 oboljela i njih 19 na respiratoru.
Početkom mjeseca imali smo tisuću zaraženih, a u manje od tri
tjedna taj je broj narastao na 2100. Međutim, je li stvarni broj
oboljelih još puno veći? Pulmolog s Jordanovca dr. Saša
Srića upozorava da su i dvostruko veći od onih koje
objavljuje Stožer. Podsjeća, naime, da u službenu statistiku ne
ulaze pozitivni nalazi antigenskog testiranja, a velikom je broju
ljudi upravo na tim brzim testovima potvrđena prisutnost virusa,
no kako nakon toga nisu testirani PCR-om, nisu evidentirani.
Naveo je na N1 kako ima informaciju da je samo u dolini Neretve
nekoliko stotina ljudi brzim antigenskim testom potvrđeno da su
COVID pozitivni te da se zarazilo barem 50-ero djece.
– Samo u Metkoviću je nakon svetkovine Svetog Ilije pedesetak
mlađih osoba antigenskim testiranjem dobilo pozitivan rezultat.
Međutim, kako imaju blaže simptome, nisu ni išli liječniku –
rekao nam je dr. Srića. Realno je moguće da ima više infekcija od
zabilježenih, slaže se virusni imunolog prof. Zlatko
Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
– Ljudi koji imaju blaže simptome hunjavice bez nekog jačeg
kašlja i bez povećanja tjelesne temperature neće ići liječniku pa
neće ni biti registrirani kao COVID pozitivni. Budući da boluju
od blage bolesti, ni sami neće znati da su se inficirali
delta-virusom, a najvjerojatnije jesu jer je to dominantni soj –
kaže prof. Trobonjača.
Kako dodaje, to su mahom ljudi koji su cijepljeni ili koji su
preboljeli COVID-19 unazad devet mjeseci, što je najveći dio
populacije. Tu spadaju i djeca, koja nisu cijepljena i koja
ionako prebolijevaju lakši oblik. Koliko je toga u populaciji,
teško je reći, dodaje. Iako se na prvu čini da su blagi simptomi
zanemarivi i da ne predstavljaju prepreku uobičajenom životu,
stručnjaci upozoravaju da nije tako. Brojke zaraženih i bez onih
koji nisu registrirani rastu, a to znači sve više hospitalizacija
i težih kliničkih slika te posljedično i moguća nova
epidemiološka ograničenja.
Nastave li se uzlazne brojke u Hrvatskoj, možemo očekivati
postrožavanje mjera, rekla je jučer zamjenica ravnatelja HZJZ-a
dr. Ivana Pavić Šimetin na HRT-u. – Način na
koji ovo možemo zaustaviti je ograničenje okupljanja i svih
situacija u kojima se može doći u kontakt, pogotovo s nepoznatima
s kojima se ne živi. Okupljanja moraju biti s maskom i distancom,
a i digitalne COVID potvrde daju određenu sigurnost – kazala
je.