Klimatske promjene i niski prinosi cijene pšenice digle u nebo, za kilogram treba izdvojiti više od dvije kune
S cijenama pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od
60%, Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja
brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s
brašnom. U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte, naime, da je
cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune,
kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice,
a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta
premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove,
potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je
teško i zamisliti.
Slijedi nam vruća jesen
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi
spekulirati o cijenama. Kaže tek kako se mlinari s pekarskom
industrijom boje potpisati bilo kakav ugovor dulji od mjesec
dana. Po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50
kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se pak
premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas
plaća za stočnu pšenicu.
– Cijene pšenice mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna
koliko će još rasti – objašnjava Barišić, ističući kako nas
očekuje loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u
mlinarsko-pekarskoj, a i prehrambenoj industriji dodatno pumpa i
visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju više
od 30%), ambalaže za više od 40%, transporta i slično. Najniža
maloprodajna cijena brašna (ne računajući akcije) do Velike Gospe
u trgovinama je, kako neslužbeno doznajemo, bila 4,59 kuna, danas
4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49, pa i do 6 kuna,
ovisno o proizvođaču. I to samo s ukalkuliranom sirovinom!
Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20%,
procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog
osnovnog proizvoda smjele ići, s obzirom na to da inflacija,
klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi
žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih
prehrambenih proizvoda. Čini se tako kako je trenutačno
isplativije pšenicu prodati i izvesti u zrnu, nego je mljeti u
brašno, s obzirom na to da se na burzama plaća oko 250 eura.
Mađari, doznajemo, trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura,
2,05 kn/kg. No kako smo ove godine imali kvalitetnu pšenicu i
rekordne prinose od 1,1 milijun tona, gotovo kao i lani kad je se
izvezlo oko pola milijuna tona – i da ove godine izvezemo 700
tisuća tona, ostat će je 400 tisuća za preradu, kolike su ukupne
hrvatske potrebe, nada se Barišić.
Europa podbacila
No hoće li? Nakon kiša i poplava koje su uništile žetvu na zapadu
Europe, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, a i Mađari požnjeli
manje od očekivanog, pšenice nema dovoljno da se ublaže
poremećaji i ogromna potražnja, potvrđuju nam i u Granoliju.
Hrvatskih milijun tona pšenice, tvrde, ništa ne znače u europskom
ili globalnom kontekstu tako da ni oni, koji su naš najveći
mlinar s oko 45% tržišta, nisu “market makeri” koji mogu utjecati
na cijene koje se formiraju izvana.
– Masa pšenice u zapadnoj Europi završila je u hranidbi stoke,
što je, među ostalim, okidač za rast cijena. Kad pšenica sazrije
i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”.
No padne li prije toga kiša, s pšenice će isprati i hektolitarsku
masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu. Neće biti ni
proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za
kruh. Bez energije neće se dići – objašnjava Hrvoje Filipović iz
Granolija, uvjeren kako minimalni rast cijena brašna u industriji
i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a
posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na
budžete građana ove jeseni.
U tom segmentu cijene neće rasti više jer ih neće imati tko
platiti, smatra naš sugovornik. Imamo inflaciju, ali je ne prati
i rast plaća. I cijene ulja skočile su već dvostruko i sve drugo
poskupljuje na policama te je pitanje kako će sve završiti.
– Mlinari će dići cijene kako bi opstali, a kako je riječ o
biznisu koji nije lukrativan, već je riječ o ekonomiji volumena,
nema tu nekih profitnih marža – tvrdi Filipović, ističući kako bi
se i Granoliju sada najviše isplatilo da proda pšenicu i ne melje
je idućih godinu dana. U mlinarsko-pekarskoj industriji kažu kako
su cijene brašna i kruha u nas i do sada bile podcijenjene. Kruh
i brašno uvijek najmanje poskupljuju jer su građani na njih
najosjetljiviji. U Austriji je, primjerice, cijena kilograma
brašna na policama prije poskupljenja bila euro, u Hrvatskoj pola
eura, ali plaće u Austriji nisu dvostruko veće.
Iz Vlade je bilo najava kako će sniziti PDV na svu hranu, no
analitičari kažu da ne znaju kako bi to ministar Zdravko
Marić mogao “iščarobirati” s obzirom na javni dug i sve
ostalo. S druge strane, ističu, moramo se tržišno ponašati.
Porast cijena brašna i kruha bit će, nadaju se, mizeran u odnosu
na tržišnu osnovu po kojoj se trenutačno više isplati izvoz
pšenice u Italiju nego je mljeti i prodavati brašno.
Uz realnu veleprodajnu cijenu od 3,20-3,50 kune za kilogram
(umjesto oko 3 kn) od 1. rujna nitko, drži se, u industriji ne bi
kupovao domaće brašno, a kako u kruhu, keksima, krupici,
žitaricama za doručak, vaflima, slasticama, tjestenini… nije
samo brašno ključno za formiranje cijene, pretpostavlja se da bi
složeniji proizvodi mogli poskupjeti i 30 do 50%, a kruh nakon
početnih 10, za još 10-ak posto. Paradoks je da smo se i lani
pomamili za izvoznim cijenama pšenice koju smo prodavali za 174
eura/tona, a u prva četiri mjeseca ove godine uvozili već za 213
eura/tona.