Razlozi su pad svjetskih zaliha, klimatske promjene, cijena ambalaže...
Globalni, ali i lokalni poremećaji u proizvodnji hrane, klimatske
promjene, suša, tuča i druge vremenske nepogode, pad svjetskih
zaliha, povećana potražnja Kine te smanjeni prinosi u većim
izvoznicama poput Brazila, Argentine, SAD-a, Ukrajine i Rusije
dižu cijene i u našim trgovinama. Tješi nas se inflacijom od
nekoliko posto na godišnjoj razini, a cijene nekih prehrambenih
proizvoda proteklih su nekoliko mjeseci “skočile” i 30-40%. I još
će!
Rast cijena počeo je s drastičnim poskupljenjem ulja i šećera, a
sad se u veleprodaji i maloprodaji mijenjaju gotovo na dnevnoj
razini, doznajemo od Martina Evačića,
predsjednika uprave NTL-a i Udruženja trgovine pri HUP-u.
Ulje će još poskupjeti
– Iza nas je godina krize. Kupovna moć građana je slabija, a iako
svakodnevno od proizvođača primamo nove cjenike, naše cijene ne
rastu ni približno koliko proizvođačke s obzirom na to da je
kompetitivnost među trgovcima toliko velika da svi rade sve samo
da zadrže kupca. Jedino cijene mesa nisu išle gore – objašnjava
Evačić ističući kako nije optimističan. Suncokretu je cijena
skočila s 2,50 kuna na 3,50 do 4 kn/kg, kukuruzu i više nego
duplo, s očekivanih 75 do 80 lipa na 1,80 kuna. Stoga će, prema
njegovu mišljenju, cijene ulja od jeseni dodatno rasti.
Dosad su, ovisno o proizvođaču i robnoj marki, poskupjela u
prosjeku 20-30%. A neka i više. Sa 6,99 robne marke ulja nekih
trgovaca rasle su i na 11,99, a brendovi poput Zvijezde s 11,99 i
na 14,99 kn/l. – Šećer je dosad poskupio 15- 20%, brašno 2-3%, a
tjestenina 10-ak posto. Kruhu je prije dva tri mjeseca cijena u
trgovinama rasla 2-3% – objašnjava Evačić. No u pekarnicama poput
Pan-peka, neslužbeno doznajemo, kruh je posljednjih nekoliko
tjedana i dva puta poskupljivao. Cijene kruha tu su u prosjeku
više za 10- ak posto, a nekih kolača, koji su u kratkom roku sa
sedam poskupjeli i na 10 kuna – za više od 40%.
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako
još nema najava članica o poskupljenjima brašna i pekarskih
proizvoda, no to će biti neminovno od jeseni. – Koliko, svaka
firma će odlučiti za sebe. Nisu, naime, porasle samo cijene
sirovine. Čitavu godinu proizvođačima raste i cijena svih vrsta
ambalaža, papirnih i plastičnih, ulja, maslaca, margarina,
transporta, energenata…, o čemu će također ovisiti cijene
krajnjih proizvoda. Pšenica je sad presvježa da bi se mljela u
brašno, treba malo odstajati, a kako se ove godine za stočnu
pšenicu plaćalo koliko lani za premium i prvu klasu (1,15-1,20
kn/kg), jesen će u najmanju ruku biti neizvjesna. Tim više što se
još ne zna što će biti sa sojom i kukuruzom – objašnjava Barišić
po kojoj svaka promjena može dizati cijene u nebesa i obrnuto.
No i ona smatra da slijede poskupljenja svih proizvoda od
žitarica, od kruha i brašna do krupice, müslija i drugih žitarica
za doručak, keksa, vafla, slastica…, osim ako Vlada, u što
sumnja, već na jesen ne nađe prostora u proračunu za najavljeno
smanjenje PDV-a na svu hranu. Litra uvoznog trajnog mlijeka u
nekim se trgovačkim lancima još može naći za 3,69 kuna, no
mlijeko i fermenti u PET ambalaži od početka srpnja skuplji su za
povratnu naknadu, gdjegdje i za manipulativne troškove, odnosno
za 50-70 lipa.
Zna li se da udio stočne hrane u svim sektorima stočarstva i
peradarstva u ukupnoj cijeni iznosi od 60-70% – a u prvih je šest
mjeseci tržna cijena kukuruza porasla za oko 30%, ječma za 19%,
pšenice za 18%, sojina zrna za oko 50%, sojine sačme za 16%, a
suncokretove sačme za 43% – čudi što još nisu drastično porasle i
cijene mesa. Tek su neke kategorije piletine te uvozne govedine u
pojedinim trgovačkim lancima te mesnicama “išle gore”, doznajemo
od direktora Croatiastočara Branka
Bobetića.
Uvozna teleća lopatica poskupjela je s 33 na 44 kn, dok se s
domaćom junetinom, primjerice lopaticom bez kosti Baby Beefa
“akcija” i 18% nižim cijenama (sa 58,99 na 47,89), rebrima i
prsima jeftinijim za 25% (sa 39,99 na 29,89 kn/kg). No kako sve
više naših sirovina, pšenice, koje ove godine imamo rekordne
prinose od 1,1 mil. tona, kukuruza te sojina zrna, jeftino
izvezemo, a kasnije uvozimo skupu sirovinu, ni cijene mesa neće
još dugo odolijevati trendovima. Pogotovo ako se zna da smo
lanjski kukuruz (milijun tona) izvezli za 153 eura po toni,
pšenicu za 174, ječam za 155, sojino zrno za 377, a u prva četiri
mjeseca ove godine uvozni kukuruz plaćali 199, 213 za pšenicu,
192 za ječam, a sojino zrno čak 451 euro po toni.
Kava za koji tjedan…
– Svima bi u interesu trebalo biti osiguranje osnovnih sirovina
za stočarsku i peradarsku proizvodnju iz domaćih izvora – smatra
Bobetić. Sezonsko voće, breskve, nektarine, šljive, lubenice…,
čemu su dijelom kumovali mraz u vrijeme cvatnje, suša i druge
nepogode te kašnjenje vegetacije i za 10-ak dana, skuplje je u
prosjeku 20-30% nego lani, a isto tako i povrće, rajčica,
paprika, salata, kupusnjače, mahune, krumpir, luk… Samo su
krastavci i tikvice na razini lanjskih cijena.
– Kad je ponuda manja, cijene rastu – kazao nam je predsjednik
Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Kava, koja se u nas već
oporezuje kao luksuz, uskoro bi mogla biti još luksuznija nakon
što su najgori mrazevi u zadnjih nekoliko desetljeća poharali
Brazil, najvećeg svjetskog proizvođača kave. Zajedno s rekordno
visokim troškovima prijevoza zbog zastoja u brodskom transportu
uslijed pandemije COVID-19, kava bi već za nekoliko tjedana mogla
poskupjeti najviše u zadnjih nekoliko godina, najavljuju
analitičari.