Nevjerojatna priča o direktoru Piškornice: Ipak ne mora vratiti 870.000 kuna koje je isplatio sam sebi
Ne samo da bivši direktor Mladen
Jozinović tvrtki Piškornica – sanacijsko
odlagalište d.o.o. ne mora vratiti 870.158 kuna naknade koju je
sam sebi isplaćivao, već ta tvrtka u vlasništvu četiriju
sjeverozapadnih županija i općine Koprivnički Ivanec morati
podmiriti i 46.550 kuna parničkih troškova! Trgovački sud u
Osijeku donio je nepravomoću presudu kojom je odbio tužbeni
zahtjev tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište protiv
Jozinovića.
Tvrtka smatra da su ugovori o djelu koje je Jozinović
sklopio sam sa sobom ništetni. Jozinović je obavljao funkciju
člana uprave i direktora od osnivanja 2014. do 20. studenog
2017., kad je odlukom Skupštine opozvan nakon što je otkriveno da
si se uz plaću isplaćivao i milijunski bonus te naknade od 10.000
kuna mjesečno. S doprinosima i porezima brojka se popela na preko
870.000 kuna.
S(p)retni Jozinović je istovremeno obavljao funkciju člana uprave
tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište i bio direktor
povezane matične tvrtke Piškornica – regionalni centar za
gospodarenje otpadom Sjevernozapadne Hrvatske, u kojoj je primao
plaću. Jozinović se branio da mu je skupština matične tvrtke
naknadno dala ovlast za zaključenje spornih ugovora o djelu.
Sanjate li o gubitku kilograma? Bez dijete, bez vježbanja – ali
morate nositi flaster Tvrdi da u zakonu nema riječi o tome da bi
ovlast za sklapanje ugovora sa samim sobom, kao direktoru, morala
dati skupština matične tvrtke. Trgovački sud tumači da jedna te
ista osoba, da bi sklopila ugovor o djelu kao zakonski zastupnik
naručitelja s jedne strane i kao izvršitelj s druge strane, mora
za to imati posebno ovlaštenje društva. No, u ovom sporu
situacija je specifična jer je Jozinović bio jedini direktor
tvrtke kćeri koje u tom trenutku nije imalo nadzorni odbor, a
ujedno je bio i bio i jedini direktor tvrtke majke.
– Dakle, u tom trenutku jedna te ista osoba – Mladen Jozinović,
bila je jedina osoba ovlaštena za zastupanje oba društva što bi
značilo da ta osoba sam sebi mora dati takvo ovlaštenje. S
obzirom da je riječ o istoj osobi, životno je sigurno da ta osoba
ne bi sam sebi odbila dati ovlaštenje za sklapanje ugovora –
zaključio je Trgovački sud.
Svjedok Darko Koren, župan
Koprivničko-križevačke županije i član društva Piškornica d.o.o.,
a od 2015. i predsjednik skupštine toga društva, inače povezan
kumskom vezom s Jozinovićem, rekao je da je nekoliko županija
osnovalo društvo Piškornica d.o.o. radi zbrinjavanja otpada, a
osnovali su i društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište
j.d.o.o. s temeljnim kapitalom od deset kuna, s ciljem sanacije
svih odlagališta i zbrinjavanja otpada na tome području. Dali su,
rekao je, suglasnost Jozinoviću za osnivanje j.d.o.o.-a i da bude
direktor, no nisu razgovarali o naknadi plaće direktora. U
početku je Jozinović radio besplatno. U međuvremenu je promet
narastao, pa su po zakonu morali osnovati d.o.o.
Raspravljali su, kazao je Koren, o Jozinovićevu zahtjevu za
isplatu naknade, no nikakva formalna odluka nije donesena. Bilo
mu je poznato da si Jozinović isplaćuje naknadu od 10.000 kuna
mjesečno, ali mu nije bilo poznato na temelju čega se to
isplaćuje. Ističe kako su u to vrijeme imali povjerenja u
Jozinovića i smatra da je posao obavljao vrlo kvalitetno.
Župan Koren je na suđenju rekao i da je na sve sastanke Jozinović
dolazio sa stručnom ekipom savjetnika, pravnika, ekonomista i
poreznika koji su im davali informacije i uvjerenje da se sve u
tvrtki ispravno radi. Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske
županije, rekao je da je na Jozinovićev prijedlog osnovan
j.d.o.o. koji nije imalo vlastita tijela osim direktora i
skupštinu društva koje je bilo u Jozinovićevoj ovlasti. U
trenutku formiranja tvrtke postojala je, svjedočio je Kolar,
izjava da nova tvrtka neće imati dodatne troškove, pa stoga nije
ni razmatrana naknada direktoru.
Na 24. sjednici Skupštine društva na dnevnom redu našla se točka
o isplati nagrade i naknade direktoru za rad u iznosu od 10.000
kuna mjesečno, no Kolar je tražio je da se ta točka skine s
dnevnog reda jer nije bilo dobro obrazložena. Tražio je, kaže, da
se dodatno argumentira i dostavi dokumentacija za sljedeću
sjednicu, kako bi o tome mogli raspravljati i odlučivati, no to
nije učinjeno. U tom trenutku je smatrao da zbog povećanja posla
treba razmisliti o tome da se imenuju dva direktora.
Svjedok Predrag Štromar, bivši župan Varaždinske
županije, rekao je da je Jozinović imao plan kako divlje
odlagalište pretvoriti u legalno i osigurati sredstva za
funkcioniranje ne samo toga j.d.o.o.-a, nego i tvrtke majke
Piškornica d.o.o., pa je stoga imenovan direktorom tvrtke kćeri.
Osnivači nisu donijeli odluku da Jozinoviću kao direktoru pripada
naknada, odnosno nagrada za rad. Kada je tvrtka iskazala dobit
krenule su rasprave da bi mu trebalo dati određenu nagradu,
spominjalo se deset posto dobiti ili mjesečni paušal, no odluka
nije donijeta.
Jozinović je na suđenju ispričao da je radio u tvrtki ASA koja se
bavila zbrinjavanjem otpada u Istočnoj Europi i kao član uprave
često boravio u Hrvatskoj i javljao se na natječaje. Tako je i
upoznao župane koji su ga pozvali da dođe kod njih raditi. Postao
je savjetnik u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom, a
potom su ga imenovali za direktora. U tom trenutku Piškornica
d.o.o. je imala minimalni temeljni kapital od 20.000 kuna i bila
je, kazao je, bez poslovnih aktivnosti, pa je on pokrenuo
aktivnosti. Osnovano je više j.d.o.o.-a zbog zbrinjavanja i
sanacije otpada na ilegalnim odlagalištima pa je između ostalog
osnovana i tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište s temeljnim
kapitalom od 10 kuna. Njegovim osobnim radom i zalaganjem to
društvo je, kazao je, imalo temeljni kapital 8,5 milijuna kuna,
40 zaposlenika i 20 milijuna kuna prihoda.
Radio je u obje tvrtke i nije dobio naknadu za rad u tvrtki
kćeri, no redovno je održavao sastanke s osnivačima i s njima
neformalno razgovarao o naknadi za rad, čime su se, tvrdi, oni i
složili. Konzultirao je pravne, financijske i porezne stručnjake
koji su mu rekli da je ovlašten sklapati ugovore, pa je stoga i
sklopio ugovore o naknade za rad. Pri tome su, rekao je, plaćeni
svi potrebni porezi i doprinosi kako mu je i savjetovano. Tvrdi
da svojim radom nije napravio štetu niti jednom od dva društva.
Naprotiv, pridonio je koristi, rekao je. O naknadi je, ispričao
je, razgovarao sa županom Korenom i Štromarom. Ova presuda
Trgovačkog suda je nepravomoćna i postoji pravo žalbe. Inače,
Jozinovića DORH tereti za počinjenje produljenog kaznenog djela
zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju jer si je od 15.
srpnja 2016. do 15. studenog 2017. godine pribavio nepripadnu
imovinsku korist od oko 1,5 milijuna kuna.
Prema navodima Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu,
tereti ga se da je od siječnja 2016. do studenog 2017. godine u
Koprivničkom Ivancu, kao direktor trgovačkog društva, neosnovano
ugovarao i nalagao isplate novca društva u vlastitu korist. Te je
isplate prikazivao kao plaćanje preko ugovora o djelu, naknadu za
obavljanje poslova direktora te nagradu za pozitivan financijski
rezultat poslovanja. Isplaćivao si je novac iako je znao da na to
nema pravo, niti je za te isplate tražio suglasnost nadzornog
odbora i skupštine društva. Prema optužnici ugovore je potpisao u
svojstvu direktora društva i u vlastito ime kao druga ugovorna
strana. Uz to, optužen je da je prilikom zapošljavanja predao
krivotvorenu diplomu Fakulteta prometnih znanosti, a po struci je
elektrotehničar. Na početku suđenja na Županijskom sudu za to za
što ga tereti DORH, Jozinović je rekao da se ne osjeća krivim.