Nakon nedavnog incidenta pražnjenja vode iz ribnjaka Martice u Mačkovcu, na površinu, srećom, ipak nisu isplivale mrtve ribe, ali zato jesu brojna pitanja vezana ne samo uz ovaj čin koji je zgrozio mještane, nego i o sudbini kakva očekuje ovaj komadić zelene oaze...
Iz Hrvatskih voda nam je još krajem lipnja pojašnjeno da za navedenu lokaciju ne postoji izdana pravomoćna vodopravna dozvola za korištenje voda u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Iako, kažu, 25. lipnja im je elektroničkom poštom predan zahtjev za izdavanje dozvole, ona nikad nije izdana, a osoba koja je vodu koristila bez da je stekla pravo njezina korištenja, u teškom je prekršaju za koji je predviđena novčana kazna u iznosu od četiri do deset tisuća kuna, ukoliko se radi o fizičkoj osobi, odnosno 30 do čak 300 tisuća kuna ukoliko je počinitelj pravna osoba.
– Hrvatske vode su od strane vodočuvarske službe izvršile izvid navedenog događaja i nakon što se sakupe svi podaci vezani za aktivnosti na mikroretenciji Martica, izradit će se vodočuvarsko izvješće, te će se ono u vrlo kratkome roku dostaviti nadležnome tijelu na postupanje prema Zakonu o vodama, stoji u odgovoru koji smo primili iz Hrvatskih voda.
Počinitelj će, za očekivati je (?), biti kažnjen, no čak i kad se taj problem riješi, i dalje ostaju brojna druga otvorena pitanja vezana uz daljnju sudbinu ribnjaka.
Naime, već smo pisali da je on donedavno bio u rukama Udruge prijatelja Martica, ali samo temeljem usmenog dogovora s čakovečkim gradskim ocima, još otprije dvadesetak godina.
Službeno, ribnjak je u nadležnosti Hrvatskih voda, ali u smislu Zakona o slatkovodnom ribarstvu, Martica niti je uvedena u Upisnik ribolovnih područja i ribolovnih zona, niti je obuhvaćena Ugovorom o dodjeli ribolovnog prava s ovlaštenikom, a to je Savez sportsko-ribolovnih društava Međimurske županije, pa ni njihovim planom upravljanja.
S obzirom na to da režima upravljanja ribljim fondom nema, ta voda niti je poribljena, niti se na njoj legalno obavljao (i dalje obavlja!) ribolov, doznajemo iz Ministarstva poljoprivrede.
Oni navode i da se 90 posto ribljeg fonda sastoji od alohtone vrste ribe – babuške, koja se nekontrolirano proširila zahvaljujući svojoj iznimnoj reproduktivnoj sposobnosti, što samo potvrđuje da se tom vodom nije upravljalo s ribarskog stanovišta i temeljem stručnih i znanstvenih podloga.
Sudbina Martice česta je tema među mještanima, koji se otvoreno žale da su Hrvatske vode loš gospodar, a o njoj se razgovaralo i na nedavnoj sjednici Vijeća mjesnog odbora Mačkovec.
Tad su izneseni planovi da se u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Međimurja REDEA-om napravi projekt budućeg uređenja okoliša i šetnice, a potom se on uskladi s vizijom Hrvatskih voda za ovo područje i napokon se krene s konkretnim koracima ka uvođenju reda u ovom komadiću prirodne oaze i zelenom srcu Mačkovca.
