Najviše povjerenja imaju u medicinske sestre
Povjerenje hrvatske javnosti u novinare manje je nego u
svećenike, ali veće je od povjerenja u suce, bankare i
političare, rezultati su prve faze istraživanja “Što publika
želi”, koje je predstavio Istraživački novinarski
laboratorij (Jourlab) s Fakulteta političkih znanosti.
Prema istraživanju provedenom krajem prošle godine,
novinarima vjeruje 24.9 posto opće populacije te 19.3 posto
mladih, te su između 16 profesija obuhvaćenih u istraživanju
zauzeli “zlatnu sredinu”, piše
Index.hr
Najviše povjerenja u medicinske sestre
Odmah ispred novinara su svećenici u koje povjerenje ima 29.6
posto od ukupno 1009 ispitanika, ali im ne vjeruje značajan
postotak od čak 45.4 posto. Istovremeno, prema novinarima
postotak nepovjerenja značajno je manji, ali iznosi
neočekivano visokih 34.8 posto.
U medicinske sestre, pak, opća populacija ima najviše povjerenja
– čak 82.1 posto, a u tom gornjem dijelu “tablice povjerenja”
slijede ih liječnici, znanstvenici, vojnici, učitelji, policajci
i svećenici.
U “zlatnoj sredini” su novinari i javni službenici, kojima
vjeruje 18.5 posto, a u donjem dijelu tablice su marketinški i PR
stručnjaci, biznismeni, odvjetnici, suci, bankari, ali i ministri
u vladi – u njih povjerenje ima samo 7.4 posto ispitanika.
Zaključno, na samom dnu su “političari općenito”,
kojima vjeruje njih šest posto. Istovremeno, ministrima ne
vjeruje 71.8, a političarima čak 74.8 posto ispitanika.
Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano uz povjerenje
u političare pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju
ni novinarima.
Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite.
Građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni niti
da su vijesti koje prenose istinite, kaže voditeljica projekta i
profesorica FPZ-a Tena Perišin.
Opća populacija pratila TV, mladi portale
Prošle godine, u vrijeme koronakrize, televizija je bila
medij koji je opća populacija najviše pratila (60.3 posto), kako
bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim
događajima, a slijedili su internetski portali (48 posto),
društvene mreže (34 posto) i radio (33 posto).
S druge strane, mladi su svakodnevne informacije
najviše tražili na internetskim portalima (52.5 posto),
društvenim mrežama (50.1 posto) i televiziji (27.1 posto).
Kada je u pitanju povjerenje u medije, opća populacija smatra da
je najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak
pogrešne bilo upravo na društvenim mrežama (27 posto),
internetskim portalima (24 posto), HRT-u (16
posto), komercijalnim televizijama (12 posto), a tek onda
slijede novine i radio.
Zanimljiv dio istraživanja odnosi se i na izbjegavanje vijesti, i
to zato što potiču svađe i napetosti u društvu ili
jer se bave stvarima koje nisu važne ili teme koje mediji
obrađuju uopće ne zanimaju ispitanike.
Suradnica Jourlaba Petra Kovačević kaže kako u takvim
stavovima najviše prednjače mladi, što pokazuje da hrvatski
mediji zadovoljavaju interes starije populacije, a do mladih ne
znaju doprijeti.
Što publika u medijima ne želi? Članica projekta
Stela Lechpammer kaže da 47 posto ispitanih drži kako bi
zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak
62 posto bi kažnjavalo govor mržnje u medijima, a
59 posto smatra da država mora zaštititi djecu i mlade od
nasilja.
Dio istraživanja posvećen je i izvještavanju medija o
koronavirusu. Izdvaja se podatak da oko 60 posto ispitanih smatra
da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija
izazivali zbunjenost javnosti, a njih 44 posto da su mediji
pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize.
Zanimljiva je i poruka istraživanja, kojom ispitanici ocjenjuju
stanje novinarstva u Hrvatskoj. Čak 60.4 posto ih smatra
da bi svaki novinar i urednik morao imati licencu za
obavljanje posla, a njih 72.5 posto da bi se u svom radu morali
pridržavati etičkog kodeksa.