Biljne i životinjske vrste sve brže nestaju zbog ljudskih aktivnosti. Koji su uzroci i zašto je bioraznolikost toliko važna?
Bioraznolikost, raznolikost svih živih bića na našem planetu,
zadnjih godina smanjuje se zabrinjavajućom brzinom i to najviše
zbog ljudskih aktivnosti, poput prenamjene zemljišta, zagađenja
i klimatskih promjena. Nakon poziva Parlamenta da se pozabavi glavnim
pokretačima gubitka biološke raznolikosti i postavi
pravno obvezujuće ciljeve, Europska komisija je u svibnju 2020.
predstavila novu Strategiju za biološku raznolikost do 2030.
Na plenarnoj sjednici u lipnju 2021. Parlament je usvojio svoje
stajalište o “Strategiji EU-a za biološku raznolikost do
2030.: Vraćanje prirode u naše živote” kako bi osigurao
da su do 2050. svjetski ekosustavi obnovljeni, otporni i
adekvatno zaštićeni.
Zastupnici su 16. siječnja 2020. pozvali na postavljanje zakonski obvezujućih
ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti na
Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15) u Kini u
listopadu 2020. Konferencija okuplja potpisnice Konvencije UN-a
o biološkoj raznolikosti iz 1993. i na njoj se odlučuje
o strategiji nakon 2020. Parlament želi vodeću ulogu EU-a i
smatra da 30 posto teritorija EU-a trebaju biti prirodna područja
te da se bioraznolikost treba uzeti u obzir u svim politikama
EU-a.
Što je bioraznolikost?
Bioraznolikost se tradicionalno definira kao raznolikost života
na Zemlji u svim njegovim oblicima. Obuhvaća različite vrste,
njihove genetske varijacije i interakciju tih oblika života u
složenim ekosustavima.
U izvještaju UN-a objavljenom 2019.
znanstvenici upozoravaju da milijunu od ukupno procijenjenih osam
milijuna vrsta prijeti izumiranje. Neki čak smatraju da smo usred
šestog masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Kroz prethodna
masovna izumiranja nestalo je između 60 i 95 posto svih vrsta, a
potrebni su milijuni godina da se ekosustav oporavi od takvih
događaja.
Saznajte činjenice i brojke o ugroženim
vrstama u Europi
Zašto je bioraznolikost važna?
Zdravi ekosustavi omogućavaju procese koje uzimamo zdravo za
gotovo. Biljke uzimaju energiju iz sunca i čineje dostupnom
drugim oblicima života. Bakterije i drugi živi organizmi
razgrađuju organske tvari i time stvaraju hranjive sastojke koji
osiguravaju zdravo tlo na kojem rastu biljke. Ukratko,
bioraznolikost nam osigurava čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno
tlo i oprašivanje usjeva. Pomaže nam u borbi protiv klimatskih
promjena i ublažava prirodne katastrofe.
S obzirom na interakciju živih organizama u dinamičnim
ekosustavima, nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj
na opskrbu hrane. Nemoguće je točno znati posljedice masovnog
izumiranja za ljude, no znamo da nam za sada raznolikost prirode
omogućava napredak.
Glavni razlozi gubitka bioraznolikosti
- Prenamjena zemljišta (krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda,
urbanizacija) - Izravno iskorištavanje (lov i prekomjerni ribolov)
- Klimatske promjene
- Onečišćenje
- Invazivne strane vrste
Koje mjere predlaže Parlament?
Zastupnici su snažno podržali cilj zaštite najmanje 30 posto
morskih i kopnenih područja (šume, močvare, travnjaci, obalni
ekosustavi), te cilj da 10 posto oceana i kopna EU-a, uključujući
sve ekosustave bogate ugljikom, ostane u osnovi netaknuto. Žele
da ciljevi budu obvezujući i provedeni u državama EU-a na
nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.
Zabrinuti zbog pada broja oprašivača, zastupnici su zatražili
hitnu reviziju Inicijative EU-a za oprašivače.
Saznajte kako očuvati
bioraznolikost
Daljnje informacije
EPRS: Priprema okvira
bioraznolikosti nakon 2020.
Časopis
Horizon: Gubitak bioraznolikosti
Zastupnici traže obvezujuće
ciljeve za zaštitu divlje flore i faune